Klima ne mora biti podešena na 18 stepeni: Evo kako rashladiti dom i istovremeno smanjiti potrošnju struje

Tokom vrelih ljetnih dana klima-uređaj postaje jedan od najvažnijih kućnih uređaja. Kada temperature napolju prelaze 30 stepeni, mnogi je ostavljaju uključenu satima, a nerijetko radi i tokom cijelog dana. Međutim, upravo takvo korištenje kod mnogih izaziva strah od visokog računa za električnu energiju.

Dobra vijest je da klima ne mora biti isključena čim se prostorija dovoljno rashladi, niti je potrebno podešavati je na ekstremno nisku temperaturu kako bi dom bio ugodan. Naprotiv, nekoliko jednostavnih promjena u načinu korištenja može pomoći da uređaj efikasnije radi i da potrošnja bude manja.

Najveća greška je podešavanje na 18 ili 20 stepeni

Kada uđemo u kuću izuzetno zagrijanu suncem, sasvim je prirodno poželjeti da što prije osjetimo hladan zrak. Zbog toga mnogi klima-uređaj odmah podešavaju na 18, 19 ili 20 stepeni. Ipak, niža zadana temperatura ne znači da će klima prostoriju rashladiti brže.

Uređaj će pokušavati postići temperaturu koju ste zadali, zbog čega može raditi duže i pod većim opterećenjem. Prema savjetima navedenim u izvornom tekstu, temperatura između 24 i 26 stepeni Celzijusa za većinu prostorija predstavlja mnogo racionalniji izbor.

Ako je napolju, primjerice, 34 stepena, nema potrebe praviti ogroman temperaturni šok i spuštati unutrašnju temperaturu na 18 ili 19 stepeni. Razlika od otprilike šest do osam stepeni često je dovoljna da se u prostoriji osjeti značajno osvježenje.

Jedan stepen može napraviti razliku

Mnogi ne razmišljaju o tome koliko dugo klima zapravo radi da bi održala zadanu temperaturu. Što je ciljna temperatura niža, uređaj mora više raditi kako bi je dostigao i održavao, posebno kada je vani veoma toplo.

Zato se kao praktičan kompromis često nameće podešavanje na 25 ili 26 stepeni, posebno ako ćete u prostoriji boraviti veći dio dana.

Kod modernih inverter klima situacija je još povoljnija. Takvi uređaji ne moraju neprestano raditi punom snagom. Kada dostignu zadanu temperaturu, inverter može smanjiti snagu rada i nastaviti održavati temperaturu uz manju potrošnju energije.

Upravo zbog toga nije uvijek najbolje rješenje stalno paliti i gasiti klimu.

Treba li klimu stalno uključivati i isključivati?

Navika da se klima isključi čim prostor postane dovoljno hladan, a zatim ponovo uključi kada temperatura poraste, ne mora biti najefikasnija opcija. Ako uređaj tokom dana koristite duže vrijeme, stabilno održavanje umjerene temperature može biti praktičnije od stalnog uključivanja i isključivanja.

To posebno dolazi do izražaja kod inverter uređaja koji mogu automatski prilagođavati intenzitet rada.

Naravno, ako napuštate kuću na nekoliko sati, nema mnogo smisla održavati istu temperaturu kao kada ste kod kuće. Tada je bolje povisiti temperaturu, aktivirati ekonomični režim ili koristiti tajmer, zavisno od mogućnosti konkretnog uređaja.

Prozori otvoreni dok klima radi – velika greška

Čak i najbolja klima teško će biti ekonomična ako istovremeno pokušava rashladiti prostoriju dok kroz otvorene prozore stalno ulazi vruć zrak.

Zato je tokom rada uređaja najbolje držati prozore i vrata zatvorenima, naročito prema prostorijama koje ne želite rashlađivati. Na taj način klima ne mora neprestano nadoknađivati toplotu koja ulazi izvana.

Provjetravanje je najbolje obaviti kada su temperature niže – rano ujutro ili kasnije navečer, kada vanjski zrak može biti znatno ugodniji.

Roletne mogu pomoći više nego što mislite

Velika količina toplote u prostoriju ulazi upravo kroz prozore. Ako sunce direktno udara u staklene površine nekoliko sati, temperatura u unutrašnjosti može brzo porasti.

Zbog toga je tokom najtoplijeg dijela dana korisno spustiti roletne, navući zavjese ili koristiti vanjska sjenila. Posebno treba obratiti pažnju na prostorije čiji su prozori izloženi direktnom suncu.

Manje toplote koja ulazi u prostor znači i manje posla za klima-uređaj. Klima će lakše održavati željenu temperaturu i neće morati toliko često raditi punom snagom.

Ventilator može omogućiti višu temperaturu na klimi

Još jedan jednostavan trik jeste korištenje ventilatora. On sam po sebi ne smanjuje stvarnu temperaturu prostorije, ali pokretanje zraka može stvoriti osjećaj dodatnog rashlađivanja.

Zbog toga se klima može podesiti na nešto višu temperaturu, dok ventilator pomaže da se hladniji zrak ravnomjernije rasporedi po prostoriji. Ako vam je ugodno na 26 stepeni uz pomoć ventilatora, nema potrebe spuštati klimu na 22 ili 23 stepena samo da biste osjetili jače strujanje zraka.

Ipak, ventilator nema potrebe ostavljati uključenim u praznoj prostoriji jer prvenstveno hladi ljude pokretanjem zraka, a ne samu prostoriju.

Prljavi filteri povećavaju opterećenje uređaja

Jedan od najjednostavnijih načina da klima radi efikasnije jeste redovno čišćenje filtera.

Kada se filter zaprlja prašinom, protok zraka postaje otežan. U takvoj situaciji klima može morati raditi duže i jače kako bi postigla istu temperaturu. Posljedice nisu samo veća potrošnja električne energije, već i slabije hlađenje i mogućnost širenja neugodnih mirisa i prašine.

Filtere je zato tokom sezone potrebno redovno provjeravati i čistiti u skladu s uputama proizvođača. Kod mnogih uređaja filteri se mogu izvaditi, oprati mlakom vodom i vratiti tek nakon što se potpuno osuše.

Pored toga, povremeni profesionalni servis može pomoći da klima bude čistija, sigurnija i efikasnija.

Najjednostavnija formula za manji račun

Ako želite da klima radi veći dio dana, a da pritom ne troši nepotrebno mnogo električne energije, ključ nije u jednom „tajnom“ podešavanju. Najvažnija je kombinacija umjerene temperature, zatvorenih prozora, zaštite od direktnog sunca i redovnog održavanja uređaja.

Umjesto ekstremnih 18 ili 20 stepeni, vrijedi pokušati sa 24–26 stepeni, naročito kada je razlika između vanjske i unutrašnje temperature već dovoljno velika. Kod inverter klime dodatna prednost je mogućnost da uređaj nakon postizanja zadane temperature smanji intenzitet rada i nastavi održavati ugodne uslove.

Na kraju, cilj nije da klima radi što kraće, nego da radi što efikasnije. Ako je prostor dobro zaštićen od sunca, prozori su zatvoreni, filteri čisti, a temperatura razumno podešena, uređaj može raditi satima bez potrebe za ekstremnim podešavanjima.

Zato je možda najveća promjena upravo ona najjednostavnija: ne pokušavajte od dnevne sobe napraviti frižider. Umjerena temperatura oko 24–26 stepeni, uz pravilno korištenje uređaja, često predstavlja mnogo racionalniji način hlađenja tokom vrelih ljetnih dana.