Promjene u finansijskom sistemu često prolaze nezapaženo sve dok ne počnu direktno uticati na građane. Upravo zato svaka nova zakonska regulativa koja se odnosi na štednju i buduća primanja privlači veliku pažnju stručnjaka i javnosti.
Posljednjih dana pažnju javnosti privukao je prijedlog novog zakonskog rješenja koje bi u narednim godinama moglo značajno promijeniti način funkcionisanja dobrovoljnih penzijskih fondova. Riječ je o obimnom dokumentu koji donosi niz novina, a cilj mu je modernizacija sistema i njegovo usklađivanje sa evropskim standardima.
Prema dostupnim informacijama, predloženi zakon trebao bi zamijeniti postojeća pravila od 2028. godine, dok će se određene odredbe primjenjivati tek nakon ispunjavanja međunarodnih obaveza koje se odnose na evropske integracije. Nadležne institucije ističu da se ovim prijedlogom želi unaprijediti transparentnost, sigurnost i efikasnost dobrovoljnog penzijskog osiguranja.
Jedna od najvažnijih promjena odnosi se na jasnije definisanje različitih vrsta penzijskih primanja, što bi građanima trebalo omogućiti lakše razumijevanje načina na koji funkcioniše njihova dugoročna štednja.
Novi prijedlog prvi put pravi razliku između privatne i strukovne penzije. Privatna penzija odnosi se na sredstva koja osoba tokom godina samostalno uplaćuje u fond, dok se strukovna penzija temelji na doprinosima koje za zaposlenog uplaćuje poslodavac. Na taj način sistem postaje detaljnije uređen, a prava i obaveze svih učesnika jasnije definisana.
Osim toga, predviđeno je i uvođenje posebnih institucija koje će biti zadužene za upravljanje sredstvima namijenjenim strukovnim penzijama. Stručnjaci smatraju da bi ovakav pristup mogao povećati sigurnost sredstava i unaprijediti kontrolu njihovog korištenja.
Značajne novosti predviđene su i kada je riječ o osnivanju društava koja upravljaju fondovima. Prema prijedlogu, za početak rada bit će potreban znatno veći osnovni kapital nego što je to slučaj danas.
Povećanje minimalnog kapitala predstavlja pokušaj da se dodatno osigura stabilnost fondova i zaštite sredstva građana koja se godinama akumuliraju za buduće penzije.
Predložena pravila predviđaju da će za osnivanje društva za upravljanje fondovima biti potreban kapital od najmanje milion i po eura. U određenim slučajevima, kada se radi o posebnim vrstama fondova sa definisanim isplatama, taj iznos može dostići čak tri miliona eura.
Veliku pažnju izazvale su i odredbe koje se odnose na povlačenje sredstava iz fondova. Prema prijedlogu, osnovno pravilo ostaje slično dosadašnjem. Građani bi pravo na korištenje akumuliranih sredstava sticali sa navršenih 58 godina života, dok bi najkasnija granica ostala 70 godina.
Međutim, novi prijedlog donosi određene fleksibilnosti kada je riječ o načinu isplate. Korisnici bi sredstva mogli preuzimati kroz jednokratnu isplatu, postepene isplate tokom određenog perioda, kombinovanjem više modela ili kroz posebne ugovore koji osiguravaju redovna primanja.
Posebna novina odnosi se na manje iznose štednje, za koje bi bilo omogućeno potpuno jednokratno povlačenje sredstava bez dodatnih ograničenja.
Istovremeno, predviđene su i situacije u kojima osoba može raspolagati sredstvima prije navršene 58. godine života. Takva mogućnost bila bi dostupna u slučaju trajne nesposobnosti za rad, što predstavlja važan oblik zaštite za osobe koje se nađu u teškim životnim okolnostima.
Zakon detaljno reguliše i pitanje nasljeđivanja sredstava. Ukoliko član fonda premine, sredstva sa njegovog računa prenose se osobi koju je unaprijed odredio kao korisnika. Ako takva osoba nije navedena, primjenjuju se opća pravila nasljeđivanja predviđena zakonom.
Pored prava korisnika, velika pažnja posvećena je i načinu ulaganja novca kojim fondovi raspolažu. Stručnjaci već godinama upozoravaju da je pravilna raspodjela ulaganja ključna za sigurnost štednje građana.
Novi prijedlog uvodi stroža pravila kako bi se spriječilo preveliko ulaganje sredstava u samo jednu kompaniju ili grupu povezanih subjekata.
Na taj način nastoji se smanjiti rizik od mogućih finansijskih problema koji bi mogli nastati ukoliko određeni izdavalac vrijednosnih papira doživi poteškoće. Cilj je da sredstva budu raspoređena na više različitih ulaganja kako bi se očuvala stabilnost fondova.
Prema predloženim pravilima, samo određeni procenat ukupne imovine fonda može biti uložen kod jednog izdavaoca, dok su dodatna ograničenja predviđena za povezana pravna lica. Ovakav pristup poznat je kao diverzifikacija rizika i smatra se jednim od osnovnih principa modernog upravljanja investicijama.
Posebno je definisano i koliko sredstava može biti usmjereno prema akcijama i korporativnim obveznicama. Time se nastoji pronaći ravnoteža između potencijalne zarade i sigurnosti ulaganja.
Zaštita sredstava članova fondova postavljena je kao jedan od glavnih prioriteta cijelog zakonskog prijedloga.
Nadležne institucije naglašavaju da cilj nije samo usklađivanje sa evropskim pravilima, već i stvaranje dugoročno održivog sistema koji će građanima pružiti veću sigurnost u planiranju budućih prihoda nakon završetka radnog vijeka.
Prijedlog je trenutno otvoren za komentare stručne javnosti, ekonomista, finansijskih institucija i svih zainteresovanih građana. Upravo će sugestije i primjedbe koje budu dostavljene tokom javne rasprave imati važnu ulogu u konačnom oblikovanju zakonskog teksta.Ukoliko budu usvojene, mogle bi donijeti veću transparentnost, sigurnije upravljanje fondovima i jasnija pravila za sve građane koji žele dugoročno štedjeti za svoju budućnost.
