Ako planirate zasaditi voćku, pravo vrijeme može napraviti veliku razliku u tome kako će se sadnica razvijati narednih godina. Jesen se često smatra odličnim periodom za sadnju jer biljka tada ima dovoljno vremena da razvije korijen prije početka proljetnog rasta.
Sadnja voćaka mnogima je jedan od najljepših poslova u vrtu, posebno kada znaju da danas posađena sadnica za nekoliko godina može postati veliko stablo koje će porodici davati plodove. Ipak, prije nego što se iskopa rupa i posadi prvo stablo, važno je znati da vrijeme sadnje može uticati na uspješno ukorjenjivanje.
Kraj jeseni i početak zime često predstavljaju idealan period za sadnju sadnica koje dolaze sa golim korijenom. To su sadnice koje se vade iz zemlje u periodu mirovanja biljke, nakon što lišće opadne i kada prestane aktivan rast.
Takve sadnice mogu se saditi od kasne jeseni pa sve do ranog proljeća, odnosno sve dok zemlja nije smrznuta i dok biljke ponovo ne krenu sa listanjem. Upravo zato prvi hladniji dani ne moraju značiti kraj radova u vrtu. Naprotiv, za one koji planiraju novi voćnjak, tada počinje jedan od važnijih perioda u godini.
Sadnice golog korijena najbolje je saditi dok biljka miruje, odnosno nakon opadanja lišća pa do početka nove vegetacije, pod uslovom da tlo nije smrznuto.
Drugačija je situacija sa sadnicama koje se prodaju u posudama. One već imaju razvijen korijenov sistem u zemlji i mogu se saditi tokom mnogo dužeg perioda. U povoljnim uslovima moguće ih je presaditi gotovo tokom cijele godine, ali hladniji dio godine i dalje je često praktičniji jer biljka tada ima manje potrebe za vodom.
Kod sadnje u toplijem dijelu godine potrebno je mnogo više pažnje. Tek posađena biljka još nije dovoljno ukorijenjena i zbog toga ne može sama obezbijediti dovoljno vode iz okolnog zemljišta. Ako nastupi topliji i sušniji period, sadnicu treba redovno zalijevati dok se korijen ne razvije dovoljno.
Zbog toga se jesen često izdvaja kao veoma povoljan termin za sadnju voćaka. Tokom zime biljka miruje iznad zemlje, ali se njen korijen može postepeno prilagođavati novom položaju, sve dok zemljište nije smrznuto.
Kada dođe proljeće, takva voćka već ima određenu prednost jer je dio procesa ukorjenjivanja već obavljen. Sa početkom toplijeg vremena i vegetacije, biljka može energiju usmjeravati prema novom rastu.
Kod proljetne sadnje situacija je nešto drugačija. Sadnica se najprije mora prilagoditi novom mjestu, a istovremeno počinje period intenzivnijeg rasta. To znači da biljka u isto vrijeme mora razvijati korijen i nadzemni dio, što može predstavljati dodatno opterećenje, posebno ako nakon sadnje nastupi sušno vrijeme.
Jedna od najvećih prednosti jesenske sadnje jeste to što prirodne padavine tokom hladnijeg dijela godine mogu pomoći biljci da lakše prebrodi period nakon presađivanja.
Kiša i snijeg mogu doprinijeti održavanju vlage u zemljištu, dok se tlo oko korijena postepeno slijegne. Na taj način korijen ostvaruje bolji kontakt sa zemljom. Naravno, količina padavina zavisi od područja i vremenskih uslova, pa nije dobro potpuno zanemariti potrebu za kontrolom vlage.
Kod proljetne sadnje posebno treba obratiti pažnju na zalijevanje. Ako ubrzo nakon sadnje nastupi duži period bez kiše, mlada biljka može brzo ostati bez dovoljno vode. To je posebno važno kod voćaka koje još nemaju razvijen korijenov sistem.
Zbog toga proljetna sadnja nije pogrešna, ali može zahtijevati više brige. Ko odluči saditi u proljeće treba biti spreman da prati stanje zemlje i da po potrebi redovno zalijeva sadnice.
Jesenja sadnja, međutim, nije samo pitanje lakšeg održavanja. Ona može biti dobar način da se biljci omogući miran početak prije nego što dođe period visokih temperatura.
Prilikom kupovine važno je obratiti pažnju i na sam izbor sorte. Nije svaka voćka jednako pogodna za svako područje, pa treba razmišljati o klimatskim uslovima, vrsti zemljišta, položaju vrta i dostupnoj količini sunca.
Posebno zanimljive mogu biti starije i otpornije sorte koje su se kroz godine prilagodile određenim lokalnim uslovima. Takve sorte mogu biti dobar izbor za porodične voćnjake, naročito za one koji žele jednostavnije održavanje.
Dobro odabrana sorta može dugoročno značiti manje problema u voćnjaku, posebno ako je prilagođena lokalnoj klimi i uslovima zemljišta.
Prije same sadnje treba pripremiti teren. Mjesto bi trebalo biti dovoljno osvijetljeno, a zemlja što kvalitetnije pripremljena. Korijen mora imati dovoljno prostora za razvoj, pa rupa ne treba biti samo mala udubina u koju će se sadnica ubaciti.
Nakon postavljanja sadnice važno je da korijen bude pravilno raspoređen i da nema velikih praznina između korijena i zemlje. Zemlju treba pažljivo vratiti oko korijena i lagano pritisnuti kako bi biljka imala stabilan oslonac.
Nakon sadnje preporučuje se zalijevanje, čak i kada se voćka sadi u jesen. Voda pomaže da se zemlja slegne i da se korijen bolje poveže sa okolnim zemljištem.
Kod mladih stabala korisno je razmišljati i o zaštiti od mogućih oštećenja. Vjetar, niske temperature, životinje ili mehanička oštećenja mogu predstavljati problem, naročito dok je sadnica još mala i osjetljiva.
Ako se voćnjak sadi na većoj površini, prije kupovine sadnica dobro je napraviti plan. Treba razmisliti o razmaku između stabala, njihovoj konačnoj veličini i vremenu cvjetanja. Neke sorte zahtijevaju i prisustvo drugih kompatibilnih sorti kako bi oprašivanje bilo uspješnije.
Kod manjeg porodičnog vrta takvo planiranje može biti jednostavnije, ali i tada treba voditi računa o prostoru. Sadnica koja danas izgleda mala jednog dana može postati veliko stablo sa širokom krošnjom.
Vrijedi razmisliti i o tome šta zapravo želimo od budućeg voćnjaka. Nekome je cilj nekoliko stabala jabuke i kruške, drugome šljive, trešnje ili neke druge vrste. Neko želi što manje održavanja, dok drugi uživaju u svakom radu oko biljaka.
Za one koji žele voće iz vlastitog vrta, sadnja voćke predstavlja dugoročnu investiciju. Ne donosi rezultat odmah, ali vrijeme provedeno u pravilnoj sadnji i njezi kasnije može biti višestruko nagrađeno.
Voćka posađena danas možda neće odmah donijeti plodove, ali predstavlja ulaganje koje može koristiti cijeloj porodici godinama.
Zato ne treba previše razmišljati o tome da li je „savršeni trenutak“ već prošao. Ako je zemlja pogodna za rad i ako su vremenski uslovi odgovarajući, sadnja se može obaviti u periodu mirovanja biljke.
Jesen ima brojne prednosti, posebno kada je riječ o sadnicama golog korijena. Korijen tada može imati dovoljno vremena da se prilagodi novom zemljištu prije nego što počne intenzivan proljetni rast. Proljetna sadnja takođe može biti uspješna, ali zahtijeva više pažnje prema zalijevanju, naročito ako nastupe visoke temperature i suša.Najvažnije je da sadnicu posadite u odgovarajućem periodu, na dobro pripremljeno mjesto i da joj u prvim mjesecima pružite dovoljno pažnje.
Vlastiti voćnjak ne mora biti veliki da bi bio vrijedan. Nekoliko pravilno odabranih i posađenih stabala može s vremenom postati izvor domaćih plodova, ali i lijep dio vrta koji će iz godine u godinu mijenjati svoj izgled.
Ako ove godine još niste posadili voćku, a vremenski uslovi i zemljište to omogućavaju, vrijedi razmisliti o tome da upravo sada napravite prvi korak. Nekada je dovoljno jedno malo stablo da nakon nekoliko godina imate vlastiti izvor plodova i uspomenu na dan kada ste ga posadili.Najbolje vrijeme za sadnju nije nužno ono koje smo propustili – važnije je iskoristiti povoljan trenutak koji imamo sada i pravilno se pobrinuti za biljku nakon sadnje.
