Mnogi ljudi se barem jednom zapitaju koja je njihova idealna tjelesna težina i da li broj na vagi zaista govori cijelu priču. Iako kilogrami mogu biti koristan pokazatelj, stručnjaci upozoravaju da zdravlje i dobra forma zavise od mnogo više faktora nego što to vaga može pokazati.
Održavanje odgovarajuće tjelesne težine jedan je od najčešćih ciljeva kada je riječ o zdravijem načinu života. Mnogi žele izgledati bolje, osjećati se lakše i imati više energije tokom dana. Međutim, put do željene forme često nije jednostavan jer brojni trendovi, brze dijete i nerealna očekivanja mogu stvoriti pogrešnu sliku o tome šta zapravo znači imati zdravu tjelesnu težinu. Stručnjaci ističu da idealna težina nije isti broj za svaku osobu, već zavisi od građe tijela, udjela mišića, životne dobi i ukupnog zdravstvenog stanja.
Veliki broj ljudi svoju fizičku spremnost procjenjuje isključivo gledajući broj kilograma na vagi. Međutim, nutricionisti upozoravaju da vaga ne pokazuje razliku između mišićne mase i masnog tkiva. Zbog toga dvije osobe iste visine i iste težine mogu izgledati potpuno različito i imati sasvim drugačije zdravstveno stanje.
Osoba sa većim udjelom mišićne mase često će izgledati zategnutije i biti u boljoj fizičkoj kondiciji, čak i ako ima nešto više kilograma. S druge strane, neko ko ima manje mišića, a više masnog tkiva, može imati normalnu težinu prema vagi, ali ipak imati povećan zdravstveni rizik.
Upravo zato stručnjaci danas sve više pažnje posvećuju sastavu tijela, odnosno odnosu mišićne mase i masnog tkiva. Osim toga, važan pokazatelj predstavlja i indeks tjelesne mase, koji se koristi kao okvirna procjena da li se osoba nalazi u rasponu normalne težine. Ipak, ni taj pokazatelj nije dovoljan sam po sebi, jer ne uzima u obzir individualne razlike u građi tijela.
Nutricionisti naglašavaju da smo svi različito građeni. Neko prirodno ima uža ramena i sitniju konstituciju, dok drugi imaju širu građu i razvijeniju muskulaturu. Zbog toga idealna težina ne može biti ista za sve osobe iste visine i istih godina.
Posljednjih decenija promijenilo se i shvatanje poželjnog izgleda tijela. Standardi ljepote danas često promovišu izrazito vitku figuru, zbog čega mnogi pokušavaju izgubiti još nekoliko kilograma čak i kada se već nalaze u zdravom rasponu težine. Stručnjaci upozoravaju da takav pristup može dovesti do nepotrebnih dijeta, iscrpljivanja organizma i gubitka mišićne mase.
Umjesto brzih dijeta koje obećavaju rezultate za nekoliko dana, mnogo korisnije je usvojiti uravnotežene prehrambene navike i redovno se baviti fizičkom aktivnošću. Takav način života daje sporije, ali dugotrajnije rezultate i doprinosi očuvanju zdravlja.
Jedan od jednostavnih načina da osoba okvirno procijeni svoju idealnu težinu jeste posmatranje širine zgloba šake. Ljudi sa užim zglobovima uglavnom imaju sitniju građu i prirodno nižu optimalnu težinu. Oni sa srednje širokim zglobovima najčešće se nalaze oko prosječnih vrijednosti, dok osobe sa izrazito širokim zglobovima i razvijenijom muskulaturom mogu imati nešto veću tjelesnu težinu, a da i dalje budu potpuno zdrave.
Važno je razumjeti da zdrav izgled nije određen samo kilogramima, već ukupnim stanjem organizma, fizičkom kondicijom i kvalitetom svakodnevnih navika.
Stručnjaci posebno naglašavaju da se potrebe organizma mijenjaju kako godine prolaze. U mlađoj životnoj dobi metabolizam radi brže, pa tijelo lakše troši unesenu energiju. Zbog toga mlađe osobe uglavnom lakše održavaju željenu težinu, naročito ako su fizički aktivne.
Za žene između 18 i 25 godina preporučuje se redovna fizička aktivnost nekoliko puta sedmično. Brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje ili različite aerobne aktivnosti mogu pomoći u očuvanju dobre kondicije. Ishrana bi trebala biti raznovrsna, uz dovoljno proteina, integralnih žitarica, voća i povrća.
Tokom perioda između 25. i 40. godine metabolizam počinje postepeno usporavati. Iako većina žena i dalje relativno lako reguliše tjelesnu težinu, stručnjaci preporučuju nešto umjereniji unos visokokaloričnih namirnica i veću pažnju pri odabiru svakodnevnih obroka. Redovna rekreacija ostaje jedan od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja.
Nakon četrdesete godine organizam prolazi kroz dodatne promjene. Metabolizam troši manje energije nego ranije, pa se višak kalorija lakše pretvara u masne naslage. Upravo zbog toga preporučuje se veći unos povrća, nemasnih izvora proteina i ribe, dok bi količine rafinisanih ugljikohidrata i masnijih namirnica trebalo postepeno smanjivati.
Ulaskom u pedesete godine kod mnogih žena dolazi do hormonalnih promjena koje dodatno utiču na metabolizam. Organizam tada prirodno troši manje energije, zbog čega se preporučuje postepeno smanjivanje ukupnog dnevnog kalorijskog unosa.
Stručnjaci savjetuju raspoređivanje hrane u više manjih obroka tokom dana, uz naglasak na povrću, kvalitetnim proteinima i zdravim mastima. Istovremeno se preporučuje ograničavanje slatkiša, gaziranih napitaka i industrijski prerađene hrane.
Redovno kretanje ostaje jedan od najvažnijih saveznika zdravlja bez obzira na godine života. Svakodnevne šetnje, plivanje ili lagane vježbe mogu pomoći u očuvanju mišićne mase, zdravlja kostiju i pravilnog rada srca.
Kada je riječ o okvirnim vrijednostima za žene prosječne visine od oko 170 centimetara, stručnjaci navode da se tjelesna težina ispod približno 53,5 kilograma smatra preniskom. Raspon između oko 53,5 i 72 kilograma uglavnom se smatra normalnim, dok vrijednosti iznad toga mogu ukazivati na povećanu ili prekomjernu tjelesnu težinu. Ipak, naglašava se da su to samo okvirne smjernice koje ne uzimaju u obzir individualne razlike u građi tijela i udjelu mišićne mase.
