Kako osvježiti dom bez skupih osvježivača: Jednostavni trikovi koji mogu pomoći protiv neugodnih mirisa
Nekad se neugodan miris u domu pojavi iako redovno čistimo sve prostorije. Srećom, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da prostor ponovo djeluje svježije i prijatnije, bez komplikovanih postupaka.
Neugodni mirisi u kući često nemaju samo jedan uzrok. Kuhanje, zatvoreni prozori, vlaga, kanta za otpatke, kućni ljubimci, obuća, tepisi, zavjese i namještaj mogu s vremenom zadržavati različite mirise, pa se oni međusobno pomiješaju i stvore onu prepoznatljivu težinu u zraku. Zbog toga se ponekad čini da osvježivač samo nakratko prikrije problem, a da se neugodan miris ubrzo ponovo pojavi. Najvažniji korak nije samo dodavanje novog mirisa, već pronalaženje mjesta iz kojeg neugodan miris dolazi. Ako je uzrok vlaga, potrebno je riješiti vlagu; ako je problem kanta za otpatke, treba je oprati i redovno prazniti; ako miris dolazi iz odvoda, treba očistiti odvod. Tek kada se ukloni izvor, osvježavanje prostora ima pravi smisao. Jedan od najjednostavnijih načina da se zrak u domu učini prijatnijim jeste redovno provjetravanje. Čist i svjež zrak često je najjednostavniji i najjeftiniji način da prostor odmah djeluje ugodnije.
Pored provjetravanja, u domu se mogu koristiti i prirodni mirisi koji stvaraju prijatniju atmosferu. Jedan od tradicionalnih načina jeste lagano zagrijavanje vode u kojoj se nalaze mirisni sastojci. U manji lonac može se staviti voda, a zatim dodati kora limuna ili narandže, štapić cimeta, nekoliko klinčića, malo vanilije ili grančica ruzmarina. Smjesu treba zagrijavati na veoma laganoj temperaturi i nikada je ne ostavljati bez nadzora. Kako voda isparava, prirodni miris se širi prostorijom. Prirodni sastojci mogu biti jednostavan način za stvaranje ugodnije atmosfere, ali sigurnost tokom zagrijavanja uvijek treba biti na prvom mjestu.
Još jedan često korišten kućni sastojak jeste soda bikarbona. Ona može pomoći u upijanju određenih neugodnih mirisa i vlage, pa se može koristiti u različitim dijelovima doma. Na primjer, mala otvorena posuda sa sodom može se postaviti u frižider, gdje može pomoći kod upijanja mirisa hrane. Ipak, potrebno ju je redovno mijenjati, jer njena sposobnost djelovanja nije neograničena. Sličan princip može se primijeniti i na neke druge zatvorene prostore, ali posudu treba držati izvan domašaja djece i kućnih ljubimaca. Limunova kora može dodati blag miris, ali ne treba očekivati da će sama ukloniti snažan izvor neugodnog mirisa. Soda bikarbona može pomoći kod blagih mirisa, ali ne može zamijeniti čišćenje kada je izvor problema prljavština, plijesan ili vlaga.
Posebnu pažnju zaslužuju tkanine koje se nalaze u gotovo svakom domu. Tepisi, zavjese, jastuci, prekrivači i tapacirani namještaj mogu zadržavati mirise mnogo duže nego što primjećujemo. Redovno usisavanje i pranje tekstila zato imaju važniju ulogu od samog korištenja mirisnih proizvoda. Ako se neugodan miris zadržava u tekstilu, njegovo čišćenje obično ima mnogo više smisla nego samo prskanje prostorije mirisom.
Neki ljudi koriste i eterična ulja kako bi prostor dobio prijatnu aromu. Nekoliko kapi odgovarajućeg ulja može se koristiti u difuzoru koji je namijenjen upravo za tu svrhu, ali treba pratiti upute proizvođača. Eterična ulja nisu bezazlena u svim okolnostima i ne treba ih nanositi nasumično na kožu, tkanine ili površine. Posebno treba biti oprezan ako u domu borave djeca, kućni ljubimci ili osobe osjetljive na mirise. Također, nije preporučljivo praviti kućne sprejeve kombinovanjem alkohola, ulja i drugih sastojaka bez provjere sigurnosti i namjene, jer alkohol može biti zapaljiv, a određena ulja mogu ostaviti fleke na tkaninama. Kod mirisnih preparata vrijedi pravilo da prirodno ne znači automatski i bezopasno. Zbog toga je najbolje koristiti proizvode prema deklaraciji i držati ih dalje od izvora toplote i otvorenog plamena.
Važan, a često zanemaren izvor neugodnog mirisa mogu biti kućanski aparati. Mašina za pranje veša može početi neugodno mirisati ako se u gumi vrata, ladici za deterdžent ili unutrašnjosti nakupljaju ostaci sredstva, prljavština i vlaga. Slično se može dogoditi i kod mašine za pranje posuđa, posebno ako se filter ne čisti redovno. Zato nije dovoljno samo uključivati uređaj i očekivati da se sam očisti. Ako se neugodan miris stalno vraća iz uređaja, potrebno je očistiti njegov unutrašnji dio i pronaći izvor, umjesto da se problem samo prikriva.
Odvodi u kuhinji i kupatilu također mogu biti odgovorni za neugodne mirise. Ostaci hrane, masnoća, dlake i naslage mogu se zadržavati u cijevima, pa se miris povremeno vraća u prostoriju. Redovno čišćenje odvoda odgovarajućim postupkom i održavanje sifona mogu pomoći da se problem smanji. Pri tome nije dobro nasumično miješati različita sredstva za čišćenje. Posebno treba izbjegavati kombinovanje preparata koji mogu međusobno reagovati i stvarati opasna isparenja. Ako je miris iz odvoda uporan i prati ga sporo oticanje vode, problem može zahtijevati detaljnije čišćenje ili pomoć stručne osobe.
Biljke i cvijeće također mogu doprinijeti ugodnijem osjećaju u prostoriji, prije svega svojim izgledom i nekim prirodnim mirisima. Lavanda, bosiljak, nana i određene druge biljke mogu prostor učiniti prijatnijim, posebno kada se nalaze blizu prozora ili na mjestu gdje se njihov miris može osjetiti. Ipak, ne treba pretjerivati s tvrdnjama da kućne biljke mogu potpuno pročistiti zrak ili ukloniti sve zagađivače. Biljke mogu biti lijep dodatak domu, ali provjetravanje, čišćenje i kontrola vlage ostaju najvažnije navike za ugodan prostor.
Prirodni sastojci poput limunove kore, cimeta ili sode bikarbone mogu biti korisni kao dodatak, ali ne treba od njih očekivati čudesan učinak. Ako pronađete pravi izvor mirisa i uekoliko minuta provjetravanja svakog dana, uz redovno održavanje najproblematičnijih mjesta, može napraviti veliku razliku u tome kako dom miriše i kako se u njemu osjećamo. Najvažnije je ne prikrivati problem jakim mirisima, nego pronaći njegov uzrok i riješiti ga na pravi način.
