Prema najnovijim podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku, prosječne plaće u Hrvatskoj nastavile su rasti i tokom ožujka ove godine, što pokazuje da tržište rada i dalje bilježi pozitivan trend uprkos izazovima s kojima se suočava gospodarstvo. Statistika otkriva značajan rast i neto i bruto primanja zaposlenih u pravnim osobama, dok su istovremeno vidljive velike razlike među pojedinim djelatnostima.
Tako je prosječna mjesečna netoplaća u ožujku iznosila 1555 eura, što predstavlja povećanje od 7,4 posto na godišnjoj razini, dok je realni rast, nakon uračunate inflacije, iznosio 2,5 posto. U poređenju s veljačom, zaposlenici su također osjetili blago povećanje primanja, pa je prosječna netoplaća nominalno porasla za 1,8 posto.
Iako prosjek daje određenu sliku stanja, podaci pokazuju da su razlike među sektorima i dalje veoma izražene. Najveće netoplaće zabilježene su u djelatnosti zračnog prijevoza, gdje su zaposleni u prosjeku primali čak 2309 eura mjesečno. S druge strane, radnici zaposleni u industriji proizvodnje odjeće i dalje su među najslabije plaćenima, sa prosječnom netoplaćom od svega 996 eura.
Posebnu pažnju privukao je i podatak o medijalnoj plaći, koja često realnije prikazuje stvarno stanje primanja građana. Medijalna netoplaća za ožujak iznosila je 1317 eura, što znači da je polovina zaposlenih primala manje od tog iznosa, dok je druga polovina imala veća primanja. U odnosu na isti mjesec prošle godine, medijalna plaća porasla je za gotovo 10 posto, što ukazuje da rast plaća nije ograničen samo na najbolje plaćene sektore.
Rast je zabilježen i kod bruto primanja. Prosječna bruto plaća za ožujak dostigla je 2183 eura, što je za 8,4 posto više nego godinu ranije. Na mjesečnom nivou bruto primanja porasla su za 2,1 posto. Ovi podaci pokazuju da poslodavci izdvajaju više sredstava za radnu snagu, ali i da troškovi rada u Hrvatskoj kontinuirano rastu.
Kada je riječ o bruto zaradama po djelatnostima, najveća primanja imali su zaposleni u sektoru promidžbe, istraživanja tržišta i odnosa s javnošću. U toj oblasti prosječna bruto plaća iznosila je čak 3375 eura, što je uvjerljivo najviše među svim evidentiranim djelatnostima. Nasuprot tome, proizvodnja odjeće ponovo se našla na dnu ljestvice, s prosječnom bruto plaćom od 1325 eura.
Izvještaj statističara donosi i zanimljive podatke o radnim satima. Tokom ožujka zaposleni su imali prosječno 173 plaćena sata rada, što je više nego u veljači. Najveći broj plaćenih sati evidentiran je u sektoru vodnog prijevoza, gdje su zaposleni prosječno radili 188 sati. Najmanji broj sati zabilježen je u pravnim i računovodstvenim djelatnostima te u socijalnoj skrbi bez smještaja, gdje je prosjek bio 163 sata.
Ipak, zanimljivo je da je uprkos rastu ukupnih mjesečnih primanja došlo do pada satnice na mjesečnom nivou. Prosječna netoplaća po satu iznosila je 8,72 eura, što je za 7,2 posto manje nego u veljači. Razlog tome uglavnom leži u većem broju radnih sati tokom ožujka. Međutim, u poređenju s prošlom godinom, satnica je i dalje viša za 3,1 posto.
Objavljeni podaci potvrđuju da hrvatsko tržište rada nastavlja bilježiti rast primanja, ali i dalje otkrivaju izražene razlike među zanimanjima i sektorima. Dok pojedine djelatnosti nude iznadprosječne zarade i stabilan rast, drugi sektori, posebno tekstilna industrija, još uvijek zaostaju kada su u pitanju primanja zaposlenih.
