Svrbež u ušima nije uvijek bezazlen: 7 mogućih uzroka koje ne biste trebali zanemariti

Svrbež u uhu može djelovati kao sitna i prolazna tegoba, ali kada se stalno vraća, postaje veoma neugodan i može ometati svakodnevne aktivnosti. Mnogi ljudi tada posežu za štapićima za uši, pokušavaju ukloniti vosak ili traže način da što prije zaustave svrab. Međutim, takvi postupci ponekad mogu dodatno nadražiti osjetljivu kožu ušnog kanala.

Iako svrbež u ušima najčešće nije znak ozbiljnog zdravstvenog problema, njegovi uzroci mogu biti različiti – od suhe kože i alergijskih reakcija do nakupljanja ušnog voska i upale vanjskog uha. Važno je prepoznati navike koje mogu pogoršati tegobe i znati kada je vrijeme da se obratite ljekaru.

1. Pretjerano čišćenje ušiju

Jedan od čestih razloga za pojavu svrbeža jeste pretjerano čišćenje ušnog kanala. Mnogi ljudi koriste štapiće za uši jer vjeruju da na taj način održavaju bolju higijenu. Ipak, ušni kanal ima vlastiti mehanizam čišćenja, a ušni vosak, poznat i kao cerumen, ima važnu zaštitnu funkciju.

Ušni vosak štiti kožu od isušivanja i pomaže u zadržavanju prašine i sitnih čestica. Njegovo potpuno uklanjanje nije potrebno niti se preporučuje kao dio svakodnevne higijene.

Kada se štapić gurne duboko u uho, može izgrebati osjetljivu kožu, izazvati iritaciju ili potisnuti vosak prema bubnoj opni. Zbog toga se može pojaviti svrbež, osjećaj začepljenosti, pa čak i povreda.

Najbolje je čistiti samo vanjski dio uha mekanim peškirom. Predmete ne treba gurati u ušni kanal.

2. Suha i osjetljiva koža

Ponekad je uzrok svrbeža jednostavno suha koža. Kada koža ušnog kanala izgubi dio svoje prirodne zaštite i vlage, može postati osjetljiva, početi se ljuštiti i izazivati neugodan osjećaj svrbeža.

Ovaj problem može biti izraženiji kod osoba koje često čiste uši, koriste određene preparate ili imaju sklonost suhoći kože.

Ako je koža već nadražena, češanje može dodatno pogoršati stanje. Tako nastaju sitna oštećenja koja povećavaju rizik od iritacije i infekcije.

Iako suh zrak može pogoršati suhoću kože, nije jedini mogući uzrok. Ako se tegobe ponavljaju ili su praćene ljuštenjem i crvenilom, korisno je potražiti savjet ljekara kako bi se utvrdio pravi razlog.

3. Alergija na kozmetičke proizvode

Šamponi, regeneratori, lakovi za kosu i drugi kozmetički proizvodi mogu izazvati reakciju kod osoba osjetljivih na određene sastojke. Ponekad se iritacija javlja na koži oko uha, iza ušne školjke ili u području ulaza u ušni kanal.

Slične tegobe mogu izazvati i određeni metali u naušnicama, materijali od kojih su napravljene slušalice ili proizvodi koji dolaze u kontakt s kožom.

Ako primijetite da se svrbež redovno pojavljuje nakon korištenja određenog proizvoda, moguće je da postoji veza između te navike i simptoma.

U takvoj situaciji najbolje je privremeno prestati koristiti sumnjivi proizvod i pratiti stanje kože. Ako se pojave izraženo crvenilo, otok, osip ili uporan svrbež, potrebno je zatražiti stručni savjet.

4. Nakupljanje ušnog voska

Ušni vosak je koristan, ali ponekad se može nakupiti u prevelikoj količini i začepiti ušni kanal. To se može dogoditi zbog prirodnih razlika u njegovom stvaranju i izbacivanju, ali i zbog korištenja štapića koji vosak potiskuju dublje.

Osim svrbeža, nakupljanje voska može izazvati osjećaj pritiska, slabiji sluh, zujanje u uhu ili osjećaj da je uho začepljeno.

Nemojte pokušavati ukloniti duboko nakupljen vosak oštrim predmetima ili štapićima. Ako sumnjate na začepljenje, ljekar može pregledati uho i procijeniti je li potrebno uklanjanje voska.

Poseban oprez potreban je kod osoba koje imaju perforiranu bubnu opnu, ranije operacije uha ili ugrađene cjevčice. U takvim slučajevima preparati za omekšavanje voska ne bi se trebali koristiti bez stručnog savjeta.

5. Upala vanjskog uha

Svrbež može biti jedan od prvih znakova upale vanjskog uha, poznate i kao plivačko uho. Ova upala može nastati kada se naruši zaštitna barijera kože ušnog kanala, često nakon izlaganja vodi ili mehaničkog nadraživanja.

Veći rizik mogu imati osobe koje često plivaju, dugo borave u vodi ili imaju naviku čistiti unutrašnjost uha štapićima.

Kako se upala razvija, mogu se pojaviti i drugi simptomi: bol, crvenilo, otok, iscjedak ili osjetljivost kada se dodirne ušna školjka ili područje ispred ušnog kanala.

Svrbež praćen bolom ili iscjetkom može ukazivati na upalu i razlog je za pregled kod ljekara. Nemojte samostalno stavljati alkohol, sirće, ulje ili druge kućne pripravke u uho, posebno ako ne znate u kakvom je stanju bubna opna.

6. Gljivične infekcije i kožne bolesti

Osim bakterijskih upala, svrbež ponekad mogu izazvati gljivične infekcije ušnog kanala. One se mogu javiti nakon poremećaja prirodne zaštite uha, a često su praćene osjećajem punoće, iscjetkom ili nelagodom.

Određena kožna stanja, poput ekcema, dermatitisa ili psorijaze, također mogu zahvatiti kožu u području uha. U takvim slučajevima svrbež može biti dugotrajan, a koža crvena, suha ili prekrivena ljuskicama.

Nije uvijek moguće razlikovati ove probleme samo na osnovu simptoma.

Liječenje zavisi od uzroka, pa preparat koji pomaže kod jednog problema može biti neodgovarajući za drugi. Zbog toga je kod upornog svrbeža važno utvrditi šta ga izaziva umjesto da se nasumično koriste kapi ili kreme.

7. Slušalice i drugi predmeti koji dolaze u kontakt s ušima

Slušalice, čepići za uši i slušni aparati mogu izazvati iritaciju kod pojedinih osoba. Razlog može biti pritisak, zadržavanje vlage, trenje ili reakcija na materijal od kojeg je predmet napravljen.

Redovno čišćenje slušalica prema uputama proizvođača korisno je za održavanje higijene, ali ne znači da su one nužno uzrok svrbeža. Ako se simptomi pojavljuju svaki put nakon njihove upotrebe, treba razmotriti i mogućnost osjetljivosti na materijal ili neodgovarajućeg pristajanja.

Važno je ne dijeliti slušalice i ne koristiti sredstva za čišćenje koja bi mogla oštetiti njihove dijelove ili nadražiti kožu.

Kada se treba obratiti ljekaru?

Povremen svrbež bez drugih simptoma često nije razlog za zabrinutost. Ipak, pregled je preporučljiv ako se tegobe stalno vraćaju, traju duže ili se pogoršavaju.

Posebnu pažnju treba obratiti na sljedeće znakove:

• bol u uhu ili izraženu osjetljivost na dodir;
• iscjedak, neugodan miris ili krv;
• primjetno slabljenje sluha ili osjećaj začepljenosti koji ne prolazi;
• otok, crvenilo ili temperaturu;
• vrtoglavicu ili naglu promjenu sluha.

Iznenadni gubitak sluha zahtijeva hitnu medicinsku procjenu. Osobe s dijabetesom ili oslabljenim imunitetom trebale bi se javiti ljekaru ranije ako se pojave bol i drugi znakovi moguće infekcije.

Šta možete učiniti da smanjite svrbež?

Najvažnije je izbjegavati guranje štapića i drugih predmeta u ušni kanal. Vanjski dio uha održavajte čistim, a nakon tuširanja pažljivo osušite samo ono što možete dosegnuti bez zadiranja u unutrašnjost.

Ako primijetite povezanost s određenom kozmetikom ili slušalicama, pokušajte ukloniti mogući nadražujući faktor. Nemojte samostalno koristiti antibiotske, antigljivične ili kortikosteroidne kapi bez odgovarajuće procjene.

Na kraju, svrbež u uhu nije uvijek znak bolesti, ali nije ni simptom koji treba uporno ignorisati. Pravilna njega, izbjegavanje nepotrebnog čišćenja i pravovremeni pregled kada se pojave dodatni simptomi mogu pomoći da se problem riješi bez komplikacija.