Mnogi je smatraju običnim korovom, a može biti vrijedan dodatak ishrani kokoši:

Uzgoj kokoši i druge domaće peradi na prvi pogled djeluje jednostavno, ali oni koji se time bave dobro znaju koliko je važno voditi računa o kvalitetu hrane. Od pravilne ishrane zavise kondicija životinja, njihova otpornost i, kod nosilja, kvalitet jaja. Zbog toga uzgajivači često traže načine kako da svojim životinjama osiguraju što raznovrsniju ishranu, a da pritom ne povećavaju nepotrebno troškove na domaćinstvu.

Jedno od rješenja može se pronaći u prirodi, često na mjestima pored kojih svakodnevno prolazimo ne obraćajući posebnu pažnju. Kopriva, biljka koju mnogi smatraju dosadnim korovom zbog njenog neprijatnog dodira, sadrži niz hranjivih materija zbog kojih može biti koristan dodatak ishrani domaćih životinja. Kada se pravilno pripremi i koristi u odgovarajućim količinama, može obogatiti jelovnik peradi i doprinijeti raznovrsnijoj ishrani tokom cijele godine.

Kopriva krije više hranjivih materija nego što mnogi misle

Kopriva je poznata po sadržaju različitih vitamina, minerala i biljnih jedinjenja. U njenom sastavu nalaze se, između ostalog, vitamin K, pojedini vitamini B grupe, karotenoidi, željezo, kalcij i druge mineralne materije. Sadrži i biljne proteine, čiji udio zavisi od starosti biljke, dijela koji se koristi i načina obrade.

Upravo zbog raznovrsnog nutritivnog sastava kopriva se može koristiti kao dopuna redovnoj ishrani kokoši, ali ne i kao zamjena za potpunu i uravnoteženu hranu.

Kokošima su potrebni proteini, energija, aminokiseline, minerali i vitamini u odgovarajućem omjeru. Posebno su važni kalcij i fosfor, jer učestvuju u formiranju čvrste ljuske jajeta i održavanju zdravlja kostiju. Iako kopriva sadrži određene minerale, njihove količine nisu dovoljne da bi samostalno zadovoljile sve potrebe nosilja.

Zbog toga je najbolje posmatrati je kao jedan od dodataka raznovrsnoj ishrani, uz kvalitetnu hranu namijenjenu peradi i stalno dostupnu čistu vodu.

Može li kopriva uticati na kvalitet jaja?

Kvalitet jaja jedno je od pitanja koje najviše zanima ljude koji drže kokoši u vlastitom dvorištu. Čvrsta ljuska, pravilna ishrana i stabilna proizvodnja zavise od više faktora, među kojima su starost kokoši, genetika, zdravstveno stanje, uslovi držanja i sastav hrane.

Kopriva može doprinijeti raznovrsnosti obroka, a biljni pigmenti koje sadrži potencijalno mogu uticati i na boju žumanca. Ipak, rezultat zavisi od ukupne ishrane i ne može se garantovati samo dodavanjem ove biljke.

Važno je znati da kopriva sama po sebi ne garantuje veći broj jaja niti čvršću ljusku. Za dobru nosivost presudni su pravilno izbalansirani obroci, odgovarajuća količina kalcija, dovoljno svjetlosti, mirno okruženje i redovna briga o zdravlju jata.

Ako kokoši imaju slabiju nosivost ili jaja počnu dobijati tanku ljusku, problem ne treba pokušavati riješiti isključivo biljnim dodacima. Potrebno je provjeriti kompletnu ishranu i uslove u kojima se životinje drže.

Zašto je sušena kopriva praktična tokom zime?

Tokom toplijih mjeseci kopriva je lako dostupna na livadama, uz ograde i na drugim mjestima na kojima raste bez posebne njege. Zimi je, međutim, izbor svježeg zelenog bilja mnogo manji, pa sušenje može biti praktičan način da se dio biljke sačuva za hladniji period.

Pravilno osušena kopriva može se čuvati mjesecima i koristiti kao dodatak obroku kada svježeg zelenila nema dovoljno.

Za pripremu je najbolje birati mlade, zdrave biljke koje rastu na čistim mjestima, daleko od prometnih puteva, industrijskih područja i površina tretiranih pesticidima. Koprivu treba brati po suhom vremenu, a zatim je rasporediti u tankom sloju na prozračnom mjestu, zaštićenom od direktnog sunca i vlage.

Nakon sušenja može se usitniti i čuvati u čistoj, suhoj posudi ili vreći koja omogućava zaštitu od vlage. Ako se pojave plijesan, neugodan miris ili znakovi kvarenja, takav materijal ne treba davati životinjama.

Sušenje je praktično i zato što smanjuje zapreminu biljke, olakšava skladištenje i omogućava jednostavno dodavanje manjih količina u hranu.

Treba li koprivu prokuhati prije davanja kokošima?

Jedno od najčešćih pitanja odnosi se na to kako pripremiti koprivu da ne bi izazivala iritacije. Svježi listovi imaju sitne žarne dlačice koje pri dodiru mogu izazvati peckanje kože.

Dobra vijest je da se kopriva može pripremiti na nekoliko jednostavnih načina. Najpraktičniji su sušenje, kratka termička obrada ili usitnjavanje nakon što biljka uvene i izgubi dio svoje sposobnosti da izazove iritaciju.

Za kućni uzgoj sušenje je jedno od najjednostavnijih rješenja jer istovremeno olakšava skladištenje i pripremu za kasniju upotrebu.

Ako se koristi svježa kopriva, preporučljivo je pažljivo rukovanje rukavicama i odgovarajuća priprema prije dodavanja u obrok. Ne treba pretpostaviti da je svaka biljka sigurna samo zato što je prirodna: važno je provjeriti njeno porijeklo i izbjeći kontaminirane ili hemijski tretirane površine.

Također, nema potrebe za dugotrajnim kuhanjem. Produžena termička obrada može smanjiti količinu nekih vitamina, a ni prokuhavanje ne može ukloniti sve moguće rizike ako je biljka bila zagađena.

Koliko koprive treba dodavati u ishranu?

Kao i kod drugih biljnih dodataka, umjerenost je važna. Prevelika količina koprive može nepotrebno promijeniti sastav obroka i smanjiti udio hrane koja kokošima osigurava sve neophodne hranjive materije.

Zato je najbolje početi s manjom količinom sitno usitnjene sušene koprive, pomiješane s uobičajenom hranom, i pratiti kako je životinje prihvataju. Ne postoji jedna univerzalna količina koja odgovara svakom jatu, jer potrebe zavise od starosti, namjene i ukupne ishrane peradi.

Kopriva treba biti dodatak, a ne glavni dio obroka, posebno kada je riječ o kokošima nosiljama kojima je potrebna precizno uravnotežena ishrana.

Ako se životinje hrane kompletnom komercijalnom smjesom, veće količine dodatnog bilja nisu nužno korisne. U slučaju slabog apetita, pada nosivosti ili drugih zdravstvenih problema, potrebno je tražiti uzrok umjesto oslanjanja samo na prirodne dodatke.

Prirodno i pristupačno, ali uz pravilnu upotrebu

Jedna od najvećih prednosti koprive jeste to što je često dostupna bez dodatnih troškova. Uz malo vremena i pravilno skladištenje, može se sačuvati za period kada svježeg bilja nema dovoljno. To je naročito praktično za domaćinstva koja žele iskoristiti ono što priroda nudi i smanjiti nepotrebno bacanje biljnih resursa.

Ipak, nije realno očekivati da će jedan dodatak riješiti sve izazove uzgoja. Na zdravlje kokoši utiču kvalitet hrane, higijena prostora, dostupnost vode, zaštita od parazita i odgovarajući uslovi držanja.

Najbolji rezultati postižu se kada se tradicionalna znanja kombinuju s pravilnom ishranom i odgovornom brigom o životinjama.

Kopriva je zato vrijedan primjer biljke koja može imati praktičnu ulogu u domaćinstvu, pod uslovom da se koristi promišljeno. Ne zahtijeva skupu opremu niti složenu pripremu, a može obogatiti jelovnik peradi dodatnim biljnim hranjivim materijama.

Na kraju, najvažnije nije pronaći jednu čudesnu namirnicu, nego kokošima osigurati raznovrsnu i uravnoteženu ishranu tokom cijele godine. Kopriva može biti koristan saveznik u tom nastojanju, ali zdravlje i dobra nosivost uvijek počinju od kvalitetnog obroka, čistog prostora i svakodnevne brige o jatu.