Prijateljstvo bi trebalo biti odnos u kojem se osjećamo prihvaćeno, sigurno i opušteno. Ipak, ponekad sitni znakovi mogu pokazati da odnos nije onoliko iskren koliko smo vjerovali.
Pravi prijatelji dijele lijepe trenutke, pružaju podršku kada je teško i raduju se uspjesima jedni drugih. Međutim, nijedan odnos nije savršen i sasvim je normalno da se povremeno pojave nesporazumi ili različita mišljenja. Problem nastaje kada određeni obrasci ponašanja postanu svakodnevica i kada se osoba nakon svakog susreta osjeća lošije nego prije. Psiholozi ističu da nezdravi odnosi često ne počinju velikim svađama, već nizom sitnih postupaka koji se ponavljaju mjesecima ili čak godinama.
Takva ponašanja u početku mogu djelovati bezazleno, pa ih mnogi zanemaruju ili opravdavaju riječima da „svako ima loš dan“. Međutim, kada se isti obrasci neprestano ponavljaju, oni mogu narušiti samopouzdanje, izazvati osjećaj nesigurnosti i dovesti do preispitivanja vlastite vrijednosti.

Jedan od prvih znakova na koji stručnjaci skreću pažnju jeste način na koji se osoba šali. Humor je važan dio svakog prijateljstva i često pomaže da odnosi budu opušteniji. Ipak, postoji velika razlika između dobronamjerne šale i ismijavanja koje vrijeđa ili ponižava drugu osobu.
Ako neko često koristi vaše slabosti, izgled, posao, porodične okolnosti ili životne odluke kao predmet šale, a zatim tvrdi da ste „previše osjetljivi“, vrijedi obratiti pažnju na takvo ponašanje. Pravo prijateljstvo ne podrazumijeva ismijavanje tuđih nesigurnosti radi zabave drugih ljudi.
Stručnjaci objašnjavaju da osobe koje redovno koriste ovakav oblik humora ponekad pokušavaju prikriti nepoštovanje ili vlastitu nesigurnost. Naravno, pojedinačna šala ne mora značiti ništa ozbiljno, ali ako se takve situacije često ponavljaju, mogu ostaviti dubok emocionalni trag.
Drugi znak može biti osjećaj da vas prijatelj tretira drugačije nego ostale ljude. Možda primjećujete da je prema drugima ljubazan, strpljiv i spreman saslušati ih, dok vas često prekida, zanemaruje ili pokazuje interesovanje samo kada mu nešto zatreba.

Takve razlike nisu uvijek lako uočljive jer se razvijaju postepeno. Tek nakon određenog vremena mnogi shvate da se osjećaju manje vrijedno upravo zbog načina na koji ih određena osoba tretira.
U zdravom prijateljstvu obje strane osjećaju da su jednako važne i da zaslužuju poštovanje, bez obzira na okolnosti.
Još jedan obrazac koji psiholozi često spominju odnosi se na komunikaciju. U kvalitetnim odnosima ljudi nastoje razumjeti jedni druge i razjasniti eventualne nesporazume. Nasuprot tome, postoje situacije kada osoba gotovo svaku vašu izjavu tumači na negativan način.
Ako često imate osjećaj da morate objašnjavati šta ste zapravo mislili ili se stalno braniti od pogrešnih zaključaka, komunikacija može postati veoma iscrpljujuća. Dugoročno gledano, takav odnos može stvoriti osjećaj napetosti jer osoba počinje pažljivo birati svaku riječ iz straha da će biti pogrešno shvaćena.
Psiholozi smatraju da kvalitetna komunikacija podrazumijeva spremnost da se sasluša druga strana prije donošenja zaključaka. Kada toga nema, nesporazumi postaju sve češći, a povjerenje se postepeno narušava.
Posebno važnu ulogu u svakom prijateljstvu ima empatija. Prijatelji ne mogu riješiti sve naše probleme niti uvijek pronaći pravo rješenje, ali mogu pokazati razumijevanje i biti uz nas kada nam je potrebna podrška.

Ako osoba redovno umanjuje vaše probleme, brzo mijenja temu ili djeluje potpuno nezainteresovano kada govorite o svojim brigama, moguće je da u odnosu nedostaje iskrena emocionalna podrška.
Naravno, svako prolazi kroz vlastite izazove i nije uvijek u mogućnosti pružiti jednaku pažnju. Međutim, ako se takvo ponašanje ponavlja gotovo svaki put kada pokušate razgovarati o nečemu što vas muči, vrijedi razmisliti koliko je odnos zaista obostran.
Još jedan pokazatelj koji mnogi prepoznaju tek nakon određenog vremena jeste reakcija na tuđi uspjeh. Iskren prijatelj raduje se kada ostvarite neki cilj, pronađete novi posao, završite važan projekat ili ostvarite lični napredak.
S druge strane, postoje ljudi koji svaki vaš uspjeh pokušavaju umanjiti. Umjesto čestitke, mogu reći da ste imali sreće, da nije riječ o velikom postignuću ili odmah pronaći razlog zbog kojeg vaš uspjeh nije toliko važan.
Psiholozi napominju da je povremena ljubomora prirodna ljudska emocija. Međutim, način na koji neko reaguje na vaše dobre vijesti često govori mnogo više od samih riječi koje izgovori. Osoba koja vas iskreno podržava neće osjećati potrebu da umanjuje ono što ste postigli.
Možda najvažniji pokazatelj kvaliteta prijateljstva nije ono što druga osoba govori, nego osjećaj koji ostaje nakon druženja. Stručnjaci često savjetuju da obratimo pažnju na vlastite emocije jer one mogu otkriti mnogo o odnosima koje gradimo.
Ako gotovo nakon svakog susreta odlazite kući iscrpljeni, napeti ili puni sumnje u sebe, moguće je da odnos ne djeluje pozitivno na vaše emocionalno stanje. Ljudi ponekad ne primijete koliko ih određeni odnos opterećuje sve dok ga ne uporede s druženjem uz osobe pored kojih se osjećaju mirno i opušteno.

Zdravo prijateljstvo najčešće ostavlja osjećaj prihvaćenosti, sigurnosti i međusobnog poštovanja, a ne stalne potrebe da dokazujete svoju vrijednost.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da nijedan od ovih znakova sam po sebi nije dovoljan razlog za donošenje konačnih zaključaka. Svako može imati težak period, biti pod stresom ili nesvjesno povrijediti blisku osobu.
Mnogo važnije je posmatrati cjelokupni odnos kroz duži vremenski period. Ako se više negativnih obrazaca ponavlja mjesecima ili godinama, tada vrijedi iskreno razmisliti da li taj odnos doprinosi vašem životu ili vam donosi više stresa nego zadovoljstva.
Stručnjaci naglašavaju da rješenje ne mora uvijek biti potpuni prekid prijateljstva. Ponekad je dovoljno postaviti jasnije granice, otvoreno razgovarati o onome što vas muči ili smanjiti očekivanja od osobe koja nije spremna pružiti podršku na način koji vam je potreban.
Najvrijednija prijateljstva nisu ona bez nesuglasica, već ona u kojima postoji međusobno poštovanje, iskrenost i spremnost da obje strane ulažu trud u odnos. Upravo takvi odnosi najčešće traju godinama i predstavljaju važan oslonac u različitim životnim situacijama, jer uz prave prijatelje čovjek može biti ono što zaista jeste – bez straha od osuđivanja ili osjećaja da nije dovoljno dobar.















