Mnogi ljudi povišene masnoće u krvi povezuju tek s nalazima laboratorijskih analiza, jer se najčešće ništa posebno ne osjeti. Ipak, određene promjene na nogama mogu biti znak da cirkulacija nije onakva kakva bi trebala biti.
Povišen nivo LDL holesterola često prolazi bez ikakvih jasnih upozorenja. Čovjek se može osjećati sasvim dobro, a da se istovremeno u krvnim sudovima postepeno stvaraju naslage koje otežavaju normalan protok krvi. Zbog toga se ovaj problem često naziva tihim rizikom – ne zato što uvijek dovodi do tegoba, nego zato što može dugo napredovati bez očiglednih simptoma.
Najvažnije je znati da se visok holesterol ne može pouzdano prepoznati samo po izgledu nogu ili po određenom simptomu. Njegove vrijednosti utvrđuju se analizom krvi, dok promjene na nogama mogu ukazivati na posljedice slabijeg protoka krvi kroz arterije.
Kada se u zidovima arterija tokom vremena nakupljaju masne naslage, krvni sudovi mogu postati uži i krv teže prolazi kroz njih. Ako su zahvaćene arterije koje dovode krv do nogu, može nastati stanje poznato kao periferna arterijska bolest. Upravo tada pojedine promjene na nogama i stopalima mogu postati važno upozorenje.
Bol u nogama tokom hodanja
Jedan od karakterističnijih znakova problema s cirkulacijom jeste bol koja se pojavljuje tokom fizičke aktivnosti, a smanjuje nakon odmora.
Osoba može sasvim normalno krenuti u šetnju, ali nakon određene udaljenosti početi osjećati neugodu u listovima, bedrima ili drugim dijelovima nogu. Nekada se javlja osjećaj težine ili zatezanja, dok drugi opisuju slabost ili grčenje mišića.
Razlog je u tome što mišićima tokom hodanja treba više kisika i krvi. Ako su arterije sužene, protok možda nije dovoljan da zadovolji povećane potrebe mišića.Bol u nogama koja se ponavlja pri hodanju i smiruje nakon odmora razlog je za razgovor s ljekarom, posebno ako se obrazac stalno ponavlja.
Jedno stopalo može biti hladnije
Hladna stopala sama po sebi nisu dovoljan razlog za zaključak da postoji problem s arterijama. Temperatura prostorije, obuća, položaj tijela i brojni drugi faktori mogu uticati na osjećaj hladnoće.
Međutim, drugačija je situacija ako je jedna noga ili stopalo uporno hladnije od druge strane, naročito kada se istovremeno pojavljuju bolovi, promjene boje kože ili drugi problemi.
Kod smanjenog protoka krvi koža može izgledati drugačije nego ranije. Može postati izrazito blijeda, a u nekim situacijama dobiti i plavičastu nijansu.
Zbog toga je korisno obratiti pažnju na promjene koje su nove i koje se ne povlače.
Rjeđi rast dlaka na nogama
Promjena u rastu dlaka možda na prvi pogled nema mnogo veze s krvnim sudovima, ali dugotrajno smanjen dotok krvi do kože i tkiva može uticati i na njihov rast.
Kod nekih ljudi dlake na potkoljenicama mogu postati rjeđe, tanje ili sporije rasti. Ponekad se primijete područja na kojima ih je ranije bilo više.
Ipak, ovo nije znak koji treba posmatrati samostalno. Gubitak dlaka može imati različite uzroke i ne znači automatski da osoba ima problem s cirkulacijom.
Ako se promjena rasta dlaka pojavi zajedno s bolovima pri hodanju, hladnim stopalima, promjenama kože ili ranama koje teško zarastaju, pregled je mnogo važniji nego kada se javlja izolovano.
Koža može promijeniti izgled
Slabiji protok krvi može uticati i na izgled kože na nogama. Ona može djelovati tanje, glatko, zategnuto ili sjajnije nego ranije.
Mogu se pojaviti i promjene na noktima. Njihov rast može biti sporiji, a nokti mogu postati lomljiviji ili zadebljani.
Ni jedna od ovih promjena sama po sebi nije dokaz bolesti arterija. Postoji mnogo drugih razloga zbog kojih koža ili nokti mogu izgledati drugačije.
Ipak, kada se više promjena pojavi istovremeno, posebno uz bol i druge tegobe, potrebno je potražiti stručnu procjenu.
Rane koje dugo ne zarastaju
Posebnu pažnju treba obratiti na ranice na stopalima i nogama koje se ne povlače očekivano.
Za normalno zarastanje tkivu su potrebni kisik i hranjive materije koje dolaze putem krvi. Kada je cirkulacija značajno oslabljena, čak i manja povreda može zarastati sporije.
Rana koja traje sedmicama, ponovo se otvara, postaje bolna, mijenja boju ili pokazuje druge znakove pogoršanja ne treba se zanemariti.
Rane na stopalima koje teško zarastaju zahtijevaju medicinsku procjenu, posebno kod osoba koje već imaju faktore rizika za bolesti krvnih sudova.
Poseban oprez potreban je kod osoba s dijabetesom, jer ova bolest može dodatno povećati rizik od problema s cirkulacijom i komplikacija koje zahvataju stopala.
Slabiji puls na stopalima
Puls na arterijama stopala može se provjeriti tokom ljekarskog pregleda. Ako je protok krvi oslabljen, puls može biti slabiji ili ga je teže napipati.
To nije nešto što treba pokušavati samostalno procjenjivati kao način postavljanja dijagnoze. Zdravstveni radnik tokom pregleda može uzeti u obzir puls, izgled kože, temperaturu ekstremiteta i druge nalaze.
Ako postoji sumnja na problem s arterijama, mogu se uraditi dodatne pretrage kojima se procjenjuje protok krvi.
Jedna od metoda jeste poređenje pritiska izmjerenog na ruci i području gležnja. Takav pregled može pomoći ljekaru da procijeni postoji li značajnije suženje arterija.
Tegobe koje se pojavljuju i u mirovanju
Kod blažih problema bol se uglavnom javlja kada su mišići aktivni. Ako je smanjenje protoka krvi izraženije, tegobe se mogu pojavljivati i kada osoba miruje.
Bol tokom noći ili dok osoba leži može biti znak ozbiljnijeg problema s cirkulacijom i ne treba je pripisivati samo umoru.
Bol u nozi koja se javlja čak i tokom mirovanja zahtijeva što skoriju medicinsku procjenu, posebno ako se uz nju pojavljuju hladnoća, promjena boje ili druge nagle promjene.
Kod nekih ljudi položaj noge utiče na tegobe, pa mogu primijetiti da im određeni položaj donosi privremeno olakšanje. Ipak, uzrok takvih problema može biti različit i potrebno ga je utvrditi pregledom.
Povišen holesterol često nema nikakve simptome
Ovo je možda i najvažnija informacija cijele priče. Osoba može imati povišen LDL holesterol godinama, a da se pritom osjeća potpuno zdravo.
Zato nije dobro čekati pojavu bolova u nogama, promjene kože ili druge tegobe kako bi se provjerile vrijednosti masnoća u krvi.
Najčešće se radi lipidni profil, kojim se procjenjuju ukupni holesterol, LDL, HDL i trigliceridi. Ljekar zatim rezultate posmatra zajedno s drugim faktorima koji utiču na ukupni rizik.
Tu mogu biti važni krvni pritisak, šećer u krvi, pušenje, životna dob, porodična istorija bolesti srca i krvnih sudova, kao i već postojeće bolesti.
Ko treba posebno voditi računa?
Rizik od problema s perifernim arterijama može biti veći kod osoba koje puše, imaju dijabetes, povišen krvni pritisak ili poremećene vrijednosti masnoća u krvi. Rizik se povećava i s godinama, a dodatnu pažnju zahtijevaju osobe koje već imaju određene bolesti srca i krvnih sudova.
Zbog toga se kod osoba s više faktora rizika ne preporučuje čekanje prvih jasnih simptoma.
Kontrola krvnog pritiska, šećera i masnoća u krvi može pomoći da se određeni rizici prepoznaju prije nego što nastanu ozbiljnije tegobe.
Kada treba potražiti pomoć?
Ako se bol u nogama redovno javlja tokom hodanja i smiruje nakon odmora, potrebno je razgovarati s ljekarom. Isto važi za rane koje dugo ne zarastaju, trajnu promjenu boje kože, izraženu hladnoću jedne noge ili druge nove i neobjašnjive promjene.
Posebno je važno reagovati brzo ako se pojavi nagla i jaka bol u nozi, ako ekstremitet iznenada postane izrazito hladan, blijed ili plavičast, ili ako dođe do gubitka osjeta ili mogućnosti normalnog pokretanja.
Takve nagle promjene mogu predstavljati hitno stanje i zahtijevaju odmah medicinsku pomoć.
Kako sačuvati zdravlje krvnih sudova?
Na neke faktore rizika moguće je uticati promjenama životnih navika. Prestanak pušenja jedan je od važnih koraka za zaštitu krvnih sudova.
Koristan je i redovan oblik fizičke aktivnosti prilagođen zdravstvenom stanju, kao i uravnotežena prehrana. Važno je održavati krvni pritisak, šećer i masnoće u krvi u vrijednostima koje ljekar preporuči.Osobe kojima je propisana terapija trebaju je koristiti prema uputama zdravstvenog radnika, bez samostalnog mijenjanja doze ili prekidanja liječenja.
Zato je najbolji pristup kombinovati redovne kontrole s pažnjom prema novim simptomima. Ako se pojave bolovi koji se ponavljaju pri hodanju, rane koje teško zarastaju, izražena hladnoća ili nagle promjene boje kože, takve znakove ne treba ignorisati.Visok holesterol često ne boli i upravo zbog toga redovna kontrola ima važnu ulogu u očuvanju zdravlja krvnih sudova.
