Ako primijetite da vam je radijator na jednom dijelu topao, a na drugom hladan, moguće je da se u njemu nakupio zrak koji ometa normalno zagrijavanje. U mnogim slučajevima problem se može riješiti jednostavnim odzračivanjem, ali važno je znati i šta učiniti ako se grijanje ni nakon toga ne popravi.
Dolaskom hladnijih dana grijanje ponovo postaje jedna od najvažnijih stvari u svakom domaćinstvu. Većina ljudi očekuje da radijatori ravnomjerno zagrijavaju prostorije, ali se ponekad dogodi da jedan dio ostane hladan, dok je drugi sasvim topao. Takva situacija može izazvati nelagodu, posebno kada temperature napolju padnu, a prostorije se ne mogu zagrijati kao ranije.
Iako na prvi pogled može izgledati kao ozbiljan kvar, uzrok je često mnogo jednostavniji. U sistemu grijanja može se nakupiti zrak koji ometa protok tople vode kroz radijator. Zbog toga pojedini dijelovi ne postižu odgovarajuću temperaturu, a grijanje ne radi onako kako bi trebalo.
Jedan od najčešćih razloga zbog kojih je gornji dio radijatora hladan, dok je donji topao, jeste upravo zrak zarobljen unutar sistema. Dobra vijest je da se takav problem često može riješiti odzračivanjem, postupkom koji ne zahtijeva složene zahvate, ali ipak treba biti izveden pažljivo.
Kako zrak uopće dospijeva u radijator? Iako je sistem centralnog grijanja uglavnom zatvoren, postoje situacije u kojima se u njemu može pojaviti zrak. To se može dogoditi prilikom dopunjavanja sistema vodom, zbog promjena pritiska ili kroz sitne nepravilnosti na spojevima i ventilima.
Kada zrak dospije u radijator, prirodno se pomjera prema njegovom gornjem dijelu. Za razliku od vode, ne prenosi toplotu na isti način, pa dio radijatora u kojem se nalazi može ostati hladan. Zbog toga topla voda ne zagrijava cijelu površinu ravnomjerno, što se direktno odražava na temperaturu u prostoriji.
Posljedice se mogu primijetiti na više načina. Soba se sporije zagrijava, radijator ne daje očekivanu količinu toplote, a sistem može raditi duže kako bi se postigla željena temperatura. To u određenim okolnostima može povećati potrošnju energije i utjecati na visinu računa za grijanje.
Osim hladnog dijela radijatora, postoje i drugi znakovi koji mogu ukazivati na prisustvo zraka u instalacijama. Jedan od njih je karakteristično klokotanje ili žuborenje koje se čuje dok grijanje radi. Ponekad se može primijetiti i šuštanje, kao i sporije zagrijavanje radijatora u odnosu na raniji period.
Ako se prostorija više ne zagrijava kao prije, a radijator je samo djelimično topao, vrijedi obratiti pažnju na raspored temperature po njegovoj površini. Ipak, sam dodir nije uvijek dovoljan da bi se sa sigurnošću utvrdio uzrok. Različiti problemi u sistemu mogu izazvati slične simptome, pa je važno posmatrati i druge znakove.
Prije nego što se odlučite na bilo kakav zahvat, provjerite da li je sistem dovoljno ohlađen i da li poznajete način rada svog radijatora.
Odzračivanje je postupak kojim se iz radijatora ispušta zarobljeni zrak, a obično se obavlja pomoću posebnog ključa ili odgovarajućeg alata, zavisno od vrste ventila. Potrebni su i krpa te mala posuda kako bi se eventualne kapljice vode mogle prikupiti.
Prvi korak je isključivanje grijanja i čekanje da se sistem dovoljno ohladi. Rad na vrućem radijatoru može povećati rizik od prskanja tople vode i opekotina, zbog čega je sigurnije postupak obavljati kada instalacije nisu zagrijane.
Nakon toga potrebno je pronaći ventil za odzračivanje. On se najčešće nalazi na gornjoj bočnoj strani radijatora. Njegov izgled i način otvaranja mogu se razlikovati zavisno od modela, pa je korisno pogledati uputstvo proizvođača ako niste sigurni kako se koristi.
Prije bilo kakvog otvaranja ventila, ispod njega treba postaviti krpu ili manju posudu. Tako se može spriječiti da voda dospije na pod ili zid. Važno je imati na umu da ventil ne treba nasilno okretati, niti koristiti neodgovarajući alat koji bi mogao oštetiti njegov mehanizam.
Kada se zrak oslobađa iz radijatora, može se čuti karakteristično šištanje. To je znak da zrak izlazi iz instalacije. Kada se pojavi voda, postupak se zaustavlja i ventil se zatvara prema uputstvu za konkretan model. Ventil ne treba ostavljati otvoren duže nego što je potrebno, jer se na taj način nepotrebno gubi voda i može doći do pada pritiska u sistemu.
Ako niste sigurni kako se ventil pravilno koristi, bolje je zatražiti pomoć osobe koja poznaje sistem grijanja. Posebno je važno ne pokušavati rastavljati dijelove radijatora ili popravljati ventile bez odgovarajućeg znanja.
Nakon odzračivanja potrebno je ponovo uključiti grijanje i sačekati da sistem počne normalno raditi. U narednih desetak do petnaest minuta može se provjeriti da li se temperatura ravnomjernije raspoređuje po radijatoru. Nekada je potrebno odzračiti više radijatora, naročito u većim kućama ili stanovima s većim brojem grijaćih tijela.
Međutim, šta ako radijator i dalje ne grije kako treba? Tada je potrebno razmotriti i druge moguće uzroke. Jedan od njih je nizak pritisak u sistemu grijanja. Tokom odzračivanja može doći do određenog gubitka vode, zbog čega pritisak u instalacijama može pasti.
Kod mnogih kotlova postoji manometar koji pokazuje vrijednost pritiska. Ako je ona izvan raspona koji je preporučio proizvođač, sistem možda neće raditi pravilno. U takvoj situaciji ne treba nasumično dopunjavati instalacije, nego provjeriti uputstvo uređaja ili kontaktirati servisera koji može utvrditi odgovarajuću vrijednost.
Drugi mogući razlog jeste nakupljanje taloga i nečistoća unutar radijatora ili cijevi. Tokom vremena u sistemu se mogu pojaviti naslage koje ometaju protok vode. Za razliku od situacije u kojoj je gornji dio hladan zbog zraka, talog često može uzrokovati slabije zagrijavanje donjeg dijela radijatora.
Ako je radijator hladan pri dnu, a gornji dio je topao, moguće je da problem nije zrak nego naslage koje ometaju cirkulaciju vode. Takav problem obično zahtijeva detaljniji pregled i čišćenje sistema, što je najbolje prepustiti stručnom servisu.
Važno je razlikovati i druge moguće kvarove. Neispravan ventil, problem s cirkulacijom vode ili nepravilno podešen sistem također mogu dovesti do toga da pojedini radijatori ne postižu željenu temperaturu. Zbog toga nije dobro stalno ponavljati odzračivanje ako ono ne donosi nikakvo poboljšanje.
Ukoliko nakon osnovne provjere i odzračivanja radijator i dalje ostaje hladan na jednom dijelu, preporučuje se pozvati majstora. Stručna osoba može provjeriti pritisak, ventile, cirkulaciju i stanje instalacija, a zatim utvrditi šta je potrebno popraviti.
Postoji i nekoliko navika koje mogu pomoći da se problemi s grijanjem rjeđe pojavljuju. Jedna od njih je redovan pregled sistema prije početka sezone grijanja. Tada je dobro provjeriti stanje radijatora, ventila i kotla, kao i obaviti servis uređaja prema preporukama proizvođača.
Povremena kontrola pritiska također može biti korisna, posebno kod sistema koji imaju vlastiti kotao. Ako primijetite da se pritisak često mijenja ili da se grijanje redovno mora odzračivati, to može biti znak problema koji zahtijeva stručnu provjeru.
Radijatore je korisno pregledati i zbog eventualnog curenja, korozije ili oštećenja ventila. Sitni problemi koji se na vrijeme uoče mogu spriječiti veće komplikacije tokom zime, kada je grijanje najpotrebnije.
Najvažnije je da se radovi obavljaju pažljivo, bez nasilnog otvaranja ventila i bez samostalnog popravljanja dijelova sistema za koje nemate potrebno znanje. Ako jednostavna provjera ne donese rezultat, pomoć stručnjaka najbolji je način da se utvrdi uzrok i ponovo uspostavi pravilno grijanje.
Redovno održavanje, kontrola pritiska i pravovremeni servis mogu pomoći da radijatori tokom hladnih mjeseci rade pouzdanije. Tako se izbjegavaju nepotrebne brige, prostorije se lakše zagrijavaju, a sistem grijanja ostaje spreman za period kada je najpotrebniji.
