Jutarnja kafa mnogima je nezaobilazan dio dana, ali kod pojedinih osoba može izazvati nadutost, grčeve i druge probavne tegobe. Gastroenterolog dr Saurabh Sethi ukazuje na nekoliko dodataka koji mogu promijeniti njen okus i učiniti je lakšom za uživanje, posebno kod osoba osjetljivog želuca.
Kafa je za veliki broj ljudi mnogo više od običnog napitka. Ona predstavlja početak jutra, kratki predah prije svakodnevnih obaveza i trenutak u kojem se mnogi pripremaju za novi dan. Neki je piju čim ustanu, drugi tek nakon doručka, dok postoje i oni kojima je šoljica kafe važan dio jutarnjeg druženja s porodicom. Ipak, iako je veoma popularna, ne odgovara svima na isti način.
Kod pojedinih osoba kafa može izazvati nelagodu u stomaku, osjećaj nadutosti, grčeve ili ubrzanu probavu. Razlog može biti povezan s kofeinom, prirodnom kiselošću napitka, ali i s dodacima koje ljudi svakodnevno koriste. Upravo zato stručnjaci sve češće skreću pažnju na mogućnost prilagođavanja ovog rituala, umjesto potpunog odricanja od omiljenog napitka.
Gastroenterolog dr Saurabh Sethi, koji je svoje obrazovanje i stručno usavršavanje povezao s poznatim medicinskim institucijama, među kojima se spominju AIIMS, Harvard i Stanford, govori o nekoliko sastojaka koji se mogu dodati kafi. Njegov pristup zasniva se na tome da se pažljivim izborom namirnica može promijeniti način na koji organizam podnosi jutarnji napitak.
Prva promjena odnosi se na izbor mlijeka, jer ono što dodajemo u kafu može biti jednako važno kao i sama kafa.
Mnogi ljudi tradicionalno koriste kravlje mlijeko, ne razmišljajući o tome da ono kod određenih osoba može izazvati probavne smetnje. Poseban problem može predstavljati laktoza, prirodni šećer koji se nalazi u mlijeku. Osobe koje je teže probavljaju mogu nakon konzumacije osjetiti nadutost, gasove ili nelagodu u stomaku. Zbog toga se kao jedna od mogućnosti spominju biljne alternative.
Bademovo i sojino mlijeko često se koriste kao zamjena za kravlje, a mogu kafi dati kremastiju teksturu i blaži okus. Prednost je i u tome što ne sadrže laktozu, pa mogu odgovarati osobama koje imaju poteškoće s njenom probavom. Ipak, važno je obratiti pažnju na deklaraciju proizvoda. Neke vrste biljnih napitaka sadrže dodane šećere, arome i druge sastojke koji nisu neophodni.
Najbolje je birati jednostavnije varijante bez dodatog šećera, posebno ako se kafa već zaslađuje na drugi način. Tako se izbjegava nepotrebno povećavanje količine šećera u svakodnevnoj ishrani. Ipak, biljno mlijeko nije automatski bolje za svaku osobu. Nekome će odgovarati bademovo, drugome sojino, dok će pojedini ljudi najbolje podnositi sasvim drugačiju kombinaciju.
Drugi sastojak koji se spominje u preporukama jeste cimet. Ovaj mirisni začin već dugo ima svoje mjesto u pripremi različitih napitaka, kolača i toplih jela. Njegova aroma može obogatiti kafu i učiniti je zanimljivijom čak i kada se ne dodaje mnogo šećera.
Dovoljan može biti mali prstohvat cimeta, koji će napitku dati toplu i prepoznatljivu aromu. U tekstu se posebno ističe da ovaj začin sadrži biljne spojeve koji se povezuju s antioksidativnim i protivupalnim djelovanjem. Također se navodi da se cimet proučava zbog mogućeg utjecaja na regulaciju šećera u krvi, ali njegove efekte ne treba predstavljati kao zamjenu za medicinski savjet ili liječenje.
Cimet može biti jednostavan način da se poboljša okus kafe i smanji potreba za velikom količinom dodatnog šećera. Ipak, nije potrebno pretjerivati s njegovom upotrebom. Male količine sasvim su dovoljne za aromu, a osobe koje imaju zdravstvene tegobe ili koriste terapiju trebaju biti oprezne s redovnim uzimanjem većih količina začina.
Treći dodatak o kojem govori dr Sethi jeste čisti kakao u prahu. Riječ je o sastojku koji se često koristi u pripremi toplih napitaka i slastica, a koji može obogatiti kafu intenzivnijim okusom. Važno je izabrati kakao bez dodanog šećera i nepotrebnih dodataka, jer se takvi proizvodi razlikuju od zaslađenih mješavina za pripremu čokoladnih napitaka.
Kakao prirodno sadrži polifenole, biljne spojeve koji imaju antioksidativna svojstva. Posebna pažnja posvećuje se njihovom mogućem utjecaju na crijevnu mikrofloru, odnosno zajednicu mikroorganizama koji prirodno žive u probavnom sistemu. Ravnoteža tih mikroorganizama važna je za normalno funkcionisanje organizma, a ishrana bogata različitim biljnim namirnicama može doprinijeti očuvanju zdravlja crijeva.
Kada se doda u kafu, kakao može pružiti bogatiji okus i učiniti napitak sličnim kombinaciji kafe i čokolade. U spoju s biljnim mlijekom i cimetom dobija se aromatičan napitak koji ne zahtijeva mnogo dodatnih sastojaka. Ipak, ne treba očekivati da će jedna šoljica kafe s kakaom sama po sebi značajno promijeniti zdravlje crijeva ili riješiti probavne probleme.
Četvrti sastojak koji se spominje jeste MCT ulje, odnosno ulje koje sadrži trigliceride srednjeg lanca. Ova vrsta masti razlikuje se od nekih drugih masnoća po načinu na koji se probavlja i koristi u organizmu. MCT ulje se često spominje u prehrambenim režimima koji posebnu pažnju posvećuju unosu masti i energije.
Prema preporuci koja se navodi u tekstu, u kafu se može dodati mala količina ovog ulja. Ideja je da napitak dobije dodatnu energetsku vrijednost, a da pritom ne postane previše težak. Međutim, važno je znati da MCT ulje ne odgovara svima. Kod nekih osoba može izazvati probavne smetnje, naročito ako se počne koristiti u većim količinama ili bez prethodnog navikavanja organizma.
Zbog toga je posebno važno ne pretjerivati i ne uvoditi više novih sastojaka odjednom. Ako neko želi isprobati ovu kombinaciju, razumnije je prvo promijeniti samo jednu stvar i pratiti kako se osjeća. Tako će lakše prepoznati šta mu odgovara, a šta eventualno izaziva dodatnu nelagodu.
MCT ulje nije obavezan dodatak jutarnjoj kafi, niti je neophodno da bi se napravio napitak s drugačijim okusom. Osobe koje imaju osjetljiv probavni sistem trebaju biti posebno oprezne, jer dodatna masnoća kod nekih ljudi može izazvati upravo one tegobe koje pokušavaju izbjeći.
Dr Sethi naglašava značaj postepenog pristupa i praćenja reakcija vlastitog organizma. To je posebno važno jer ne postoji jedna kombinacija koja će jednako odgovarati svim ljudima. Neko će primijetiti da mu kafa s biljnim mlijekom više prija, dok će drugome odgovarati samo manja količina napitka ili promjena vremena u kojem ga konzumira.
Osim izbora dodataka, značajnu ulogu mogu imati i navike povezane s ispijanjem kafe. Osobe koje primjećuju nelagodu nakon prve jutarnje šoljice mogu obratiti pažnju na to da li im više odgovara da kafu popiju nakon obroka. Također je korisno pratiti količinu kofeina tokom dana, jer pretjerivanje može utjecati na san, nervozu i opće osjećanje.
Nije potrebno ni svaku jutarnju kafu pretvarati u složen recept. Ponekad je dovoljno izabrati napitak koji organizmu više odgovara, smanjiti količinu dodatog šećera ili promijeniti vrstu mlijeka. Male promjene mogu pomoći da se lakše prepozna šta izaziva tegobe i kako ih ublažiti.
Važno je, međutim, naglasiti da se probavne smetnje ne bi trebale automatski pripisivati kafi. Ako se bolovi, nadutost, mučnina ili druge tegobe često ponavljaju, potrebno je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom. Dodavanje cimeta, kakaa ili biljnog mlijeka ne predstavlja liječenje bolesti probavnog sistema, a uporne tegobe zahtijevaju odgovarajuću procjenu.
Biljno mlijeko, cimet i čisti kakao mogu biti zanimljivi dodaci koji mijenjaju aromu i teksturu, dok se MCT ulje može razmotriti samo ako ga osoba dobro podnosi i ako joj odgovara njegov sastav.
Najvažnije je ne očekivati čudesne rezultate od jednog napitka, nego pronaći način pripreme koji odgovara vlastitim navikama i potrebama. Kafa može ostati dio jutarnje rutine, ali je korisno slušati signale organizma, voditi računa o količini kofeina i ne zanemarivati probavne smetnje koje se ponavljaju.
Tako jutarnji ritual može postati jednostavniji i ugodniji, bez nepotrebnog odricanja i pretjerivanja s dodacima. Ponekad upravo male promjene u svakodnevnim navikama predstavljaju dobar početak pažljivijeg odnosa prema vlastitom zdravlju.
