Moždani udar se može razvijati godinama: Tri svakodnevne navike mogu povećati rizik

Moždani udar se najčešće dogodi naglo, ali problemi koji mu prethode mogu se razvijati mnogo duže. Na zdravlje krvnih sudova posebno mogu uticati previše soli i šećera, dugotrajan stres, nedovoljno kretanja i druge navike koje se ponavljaju iz dana u dan.

Moždani udar jedno je od ozbiljnih zdravstvenih stanja koje može ostaviti dugotrajne posljedice na govor, kretanje, pamćenje i svakodnevno funkcionisanje. Iako se sam događaj često pojavi iznenada, faktori koji povećavaju rizik mogu djelovati mjesecima i godinama prije toga.

Upravo zbog toga stručnjaci često naglašavaju važnost prevencije. Krvni pritisak, nivo šećera u krvi, holesterol, fizička aktivnost, kvalitet sna i način ishrane samo su neki od faktora koji mogu biti povezani sa zdravljem krvnih sudova.

Važno je napraviti razliku između samog moždanog udara i faktora rizika: događaj može nastupiti iznenada, dok se oštećenja i promjene koje povećavaju rizik često razvijaju postepeno.

U tekstu koji je privukao pažnju navode se tri svakodnevna faktora na koje ljudi često ne obraćaju dovoljno pažnje – prevelik unos soli, previše dodatnog šećera i dugotrajan stres. Njima se mogu pridružiti i sjedilački način života, nedostatak sna, neredovna ishrana i česta konzumacija industrijski prerađene hrane.

Previše soli može uticati na krvni pritisak

So je sastavni dio svakodnevne ishrane i organizmu je određena količina potrebna. Problem može nastati kada se unosi znatno više nego što je potrebno, posebno kroz namirnice koje već sadrže velike količine soli.

Prerađeno meso, gotova jela, grickalice, pojedini pekarski proizvodi, instant obroci i različiti umaci mogu biti značajan izvor natrija. Čovjek ponekad i ne primijeti koliko ga je unio tokom dana jer se so nalazi u velikom broju proizvoda.

Jedan od glavnih razloga zbog kojih se pretjeran unos soli povezuje sa rizikom za krvne sudove jeste njegov uticaj na krvni pritisak. Dugotrajno povišen krvni pritisak jedan je od važnih faktora rizika za moždani udar.

Problem nije u tome da se so mora potpuno izbaciti iz ishrane, već da njen unos treba držati pod kontrolom i obratiti pažnju na skrivene izvore natrija.

Posebno je korisno čitati deklaracije na proizvodima. Na taj način može se vidjeti koliko određena namirnica sadrži soli ili natrija. Kada se tokom dana kombinuje više industrijskih proizvoda, ukupna količina može biti znatno veća nego što osoba očekuje.

Zbog toga stručnjaci savjetuju da se češće biraju svježe i manje prerađene namirnice, a da se kod pripreme hrane količina dodatne soli postepeno smanjuje.

Šećer je još jedan faktor kojem treba posvetiti pažnju

Drugi faktor koji se navodi jeste prekomjeran unos dodatnog šećera. Šećer se ne nalazi samo u kolačima, čokoladi i slatkišima. Može biti prisutan i u različitim napicima, gotovim proizvodima, pahuljicama, umacima i drugim namirnicama.

Posebno je problematično kada se zaslađena pića konzumiraju svakodnevno, jer se na taj način može unijeti velika količina šećera bez osjećaja da je pojeden obilan obrok.

Dugotrajno pretjerivanje sa kalorijama i dodatnim šećerima može doprinijeti povećanju tjelesne mase i riziku od metaboličkih problema, uključujući poremećaje regulacije šećera u krvi. Dijabetes i visok krvni pritisak spadaju među važne faktore koji mogu povećati rizik od moždanog udara.

Zbog toga izbor vode ili nezaslađenog napitka umjesto zaslađenog pića može biti jednostavna promjena u svakodnevnoj rutini.

Nije potrebno preko noći mijenjati kompletan način ishrane. Mnogo je važnije napraviti nekoliko realnih promjena koje se mogu održavati duže vrijeme. Na primjer, osoba može smanjiti količinu zaslađenih napitaka, češće jesti svježe namirnice i obratiti pažnju na deklaracije proizvoda.

Dugotrajan stres ne treba zanemariti

Treći faktor koji se posebno ističe jeste hronični stres. Povremeni stres sastavni je dio života i sam po sebi ne znači da će osoba razviti ozbiljan zdravstveni problem. Međutim, kada napetost traje dugo i kada nema dovoljno vremena za odmor i oporavak, organizam može biti pod stalnim opterećenjem.

Tokom stresnih situacija tijelo oslobađa hormone koji utiču na rad srca i krvni pritisak. Ako je osoba stalno izložena pritisku, uz to malo spava, neredovno jede i gotovo uopće se ne kreće, može se stvoriti kombinacija navika koja nije dobra za zdravlje.

Stres nije samo osjećaj psihičke napetosti – dugotrajna izloženost stresu može biti praćena i stvarnim fizičkim reakcijama organizma.

Problem je i u tome što stres često pokreće druge nezdrave navike. Neko tada preskače obroke, neko češće poseže za brzom hranom, dok drugi zanemaruju san ili prestaju sa fizičkom aktivnošću.

Zbog toga je važno pronaći način za svakodnevni odmor. Kratka šetnja, dovoljno sna, vrijeme provedeno bez ekrana, razgovor sa bliskim osobama ili jednostavne tehnike opuštanja mogu biti dio zdravije rutine.

Sjedilački način života dodatno komplikuje situaciju

Savremeni način života donio je još jedan problem – mnogo ljudi provodi veliki dio dana sjedeći. Posao za računarom, vožnja automobilom, gledanje televizije i višesatno korištenje telefona mogu značajno smanjiti količinu kretanja tokom dana.

Čovjek može imati osjećaj da nije posebno neaktivan, a da zapravo napravi veoma malo koraka. Upravo zbog toga stručnjaci često preporučuju da se kretanje uvede u svakodnevni raspored, čak i kada nema vremena za duže treninge.

Redovna fizička aktivnost ne mora značiti naporne treninge – i svakodnevna šetnja može biti koristan dio zdravijeg načina života.

Kretanje može pomoći u održavanju tjelesne težine, regulaciji krvnog pritiska i boljoj kontroli šećera u krvi. Naravno, osobe koje imaju zdravstvene probleme ili dugo nisu bile fizički aktivne trebale bi se prije većih promjena posavjetovati sa ljekarom.

San je često zanemaren

Još jedan dio priče je spavanje. Kasni odlazak u krevet, buđenje tokom noći i hronični nedostatak sna mogu negativno uticati na opće zdravlje.

Kada se nedostatak sna spoji sa stresom, neredovnom ishranom i nedostatkom kretanja, svakodnevni ritam može postati veoma iscrpljujući. Zato nije dovoljno razmišljati samo o hrani.

Zdravlje krvnih sudova zavisi od brojnih faktora, pa prevencija treba obuhvatiti cijeli način života, a ne samo jednu namirnicu.

Koji simptomi zahtijevaju hitnu reakciju?

Za razliku od faktora rizika koji se mogu razvijati postepeno, simptomi moždanog udara najčešće nastupaju naglo. Upravo zbog toga njihovo prepoznavanje može biti od presudnog značaja.

Među upozoravajućim znacima mogu biti iznenadna slabost ili utrnulost jedne strane tijela, spušten ugao usana, problemi sa govorom ili razumijevanjem, iznenadni problemi sa vidom, gubitak ravnoteže ili jaka i neuobičajena glavobolja.

Ako se pojave nagli simptomi koji mogu ukazivati na moždani udar, ne treba čekati da prođu sami od sebe – potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.Čak i kada simptomi nakon kratkog vremena nestanu, to ne znači da ih treba ignorisati. Privremeni neurološki simptomi također mogu zahtijevati hitnu procjenu ljekara.

Prevencija počinje malim promjenama

Dobra vijest je da se na određene faktore rizika može uticati. Ne možemo promijeniti godine ili neke nasljedne faktore, ali možemo voditi računa o navikama koje su dio svakodnevnog života.

To prije svega znači kontrolisati krvni pritisak, pratiti šećer i holesterol kada je to potrebno, prestati sa štetnim navikama ako postoje, više se kretati i voditi računa o ishrani.

Male promjene koje se ponavljaju svakog dana mogu biti mnogo korisnije od kratkotrajnih i naglih odluka koje je teško održati.

Umjesto da se pokušava promijeniti sve odjednom, može se početi sa jednom navikom. Na primjer, smanjiti unos jako slane hrane, zamijeniti zaslađeni napitak vodom, uvesti svakodnevnu šetnju ili odvojiti određeno vrijeme za odmor.

Važno je i redovno kontrolisati zdravstvene parametre. Povišen krvni pritisak često ne daje jasne simptome, pa osoba može imati problem a da ga nije svjesna. Isto važi i za pojedine poremećaje šećera i masnoća u krvi.

Najvažnije je razumjeti da prevencija počinje mnogo prije pojave problema – kroz kontrolu pritiska, kvalitetniju ishranu, dovoljno kretanja, dobar san i odgovarajuće upravljanje stresom.

Briga o zdravlju krvnih sudova zato ne treba početi tek kada se pojave tegobe. Svakodnevne navike, koliko god izgledale obične, dugoročno mogu imati značajnu ulogu u očuvanju zdravlja. Zato je korisno na vrijeme provjeriti krvni pritisak, razgovarati sa ljekarom o faktorima rizika i napraviti promjene koje su realne i održive.Moždani udar može nastupiti iznenada, ali na mnoge faktore koji povećavaju njegov rizik moguće je djelovati godinama ranije.