Dok sukob između Izraela i Irana eskalira, novo bojno polje ne nalazi se samo u zraku i na kopnu – već i na internetu. U posljednjim danima zabilježen je nagli porast korištenja umjetne inteligencije za širenje dezinformacija, lažnih fotografija i deepfake videozapisa koji dodatno potpiruju tenzije i zbunjuju javnost.
AI kao oružje informativnog rata
Nakon što su Sjedinjene Američke Države tijekom vikenda izvele udare na iranska nuklearna postrojenja, mreže društvenih medija preplavljene su AI-generiranim sadržajem. Lažne slike o navodnim napadima na izraelske gradove i aerodrome, kao i lažni videozapisi o navodnim raketnim udarima, dijeljeni su milijunima puta.
Iako su neke objave bile označene kao manipulirane, velik dio javnosti ih je već prethodno vidio – što je omogućilo širenje pogrešnih narativa.
“U trenucima krize, sadržaj koji generira AI širi se brže nego što ga ljudi mogu provjeriti”, izjavio je Dave Gerry, izvršni direktor tvrtke Bugcrowd koja se bavi kibernetičkom sigurnošću.
Digitalno bojno polje: Dezinformacije oblikuju percepciju
Lažne objave o srušenim američkim vojnim zrakoplovima, kao i ponovno korištenje starih snimki nespojivih s trenutačnim sukobom, doprinose kaosu. Ovakve manipulacije često nisu slučajne – koriste se za oblikovanje mišljenja i opravdavanje političkih poteza.
Joshua McKenty, izvršni direktor tvrtke Polyguard, upozorava: “Malo je onih kojima je istina važnija od osjećaja da su u pravu. Ljudi dijele ono što se uklapa u njihove uvjerenja – bez provjere je li to autentično.”
Cenzura, AI i urušavanje povjerenja
U Iranu je vlada ograničila pristup internetu, tvrdeći da se time sprječavaju izraelski kibernetički napadi. No, istovremeno su prekinuti i neovisni izvori informacija, ostavljajući prostor državnim medijima da plasiraju bilo kakvu verziju događaja.
Khamenei je nedavno na društvenoj mreži X objavio AI-generiranu sliku raketnog napada uz stih iz Kur’ana – sadržaj koji je imao preko 6 milijuna pregleda. Takva “normalizacija” digitalnih laži ugrožava povjerenje javnosti u informacije.
“U kombinaciji s državnom cenzurom, AI dezinformacije predstavljaju novu vrstu digitalnog bojišta – gdje je glavna žrtva povjerenje javnosti,” kaže Gerry.
Kibernetičke prijetnje i američka sigurnost
Ministarstvo domovinske sigurnosti SAD-a (DHS) izdalo je upozorenje o “povećanoj kibernetičkoj prijetnji” nakon napada na Iran. Očekuju se napadi proiranskih haktivista i državnih aktera, a američko zapovjedništvo za kibernetičku obranu već pruža podršku u obrambenim aktivnostima.
Bivša direktorica CISA-e Jen Easterly pozvala je sve sektore kritične infrastrukture da “podižu štitove” i pripreme se za potencijalne kibernetičke napade.
Zabrinutost zbog AI nadzora nad građanima
U međuvremenu, skupina demokratskih senatora, uključujući Eda Markeya i Rona Wydena, izrazila je zabrinutost zbog korištenja AI alata u nadzoru društvenih mreža i provjeri viza. U pismima poslanima DHS-u, State Departmentu i Uredu za reviziju vlade (GAO), navode da ovakve prakse mogu dovesti do politički motiviranih zloupotreba i diskriminacije.
Zatraženi su podaci o odbijenim zahtjevima na temelju AI evaluacije sadržaja te detaljni uvid u procese donošenja odluka.
Zaključak
Sukob između Izraela i Irana prerasta u sveobuhvatan rat koji uključuje vojnu silu, informacijski rat i kibernetičke prijetnje. Umjetna inteligencija postaje ključni alat za manipulaciju stvarnošću, oblikovanje mišljenja i destabilizaciju društava. U svijetu u kojem se granice između istine i laži brišu jednim klikom – informirana javnost i kritičko mišljenje postaju najvažnije oružje.